Foto: Goran Kovačić/Pixsell/Youtube
SLOVENIJA treba inzistirati na provedbi arbitražne odluke o granici, osobito na moru, kazao je u jednosatnoj emisiji Slovenskog radija o problematici arbitraže i odnosima s Hrvatskom Marko Pavliha, nekadašnji ministar prometa, inače profesor međunarodnog pomorskog prava na ljubljanskom sveučilištu.
Miran suživot
I naši ribari žele miran suživot, ali ne na račun pravičnosti i onoga što pripada Sloveniji, kazao je Pavliha, dodajući da mu nije jasno zašto Hrvatska s tisućama kilometara morske obale i stotinama otoka ne pristaje da je većina Piranskog zaljeva slovenska, zajedno s pripadajućim koridorom prema otvorenom moru.
Hrvatska se po njegovim riječima u graničnom sporu sa Slovenijom ne iskazuje kao "pravna država" i vjerodostojna članica Europske unije, kazao je Pavliha, dodavši da Hrvatska do sada nije ispoštovala skoro nijedan bilateralni dogovor sa Slovenijom - počevši od sporazuma o "zajedničkoj obrani" iz 1991. godine, preko "parafiranog" sporazuma Drnovšek-Račan, pa sporazuma o štedišama Ljubljanske banke i nuklearci Krško, te da Hrvatska ima granična pitanja sa svim susjednim državama.
Kako vjerovati takvom partneru, upitao se Pavliha u emisiji Slovenskog radija.
Neupućena hrvatska javnost
U njoj su sudjelovali i novinar RTV Slovenije Drago Balažič, bivši dopisnik te kuće iz Zagreba, te Dragan Barbutovski, nezavisni analitičar i ekspert za pitanja Europske unije.
Balažič je kazao da je među razlozima političkog zaoštravanja i medijska retorika te da hrvatski mediji često krivo prikazuju stajališta Slovenije, pa i proces koji je doveo do donošenja arbitražne presude.
Tako na primjer hrvatska javnost nije upućena i ne zna da je panel arbitara, nakon što su ga napustili slovenski i hrvatski arbitar, a službenica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik zbog arbitražne afere podnijela ostavku, odlučio da Slovenija doduše jest kršila arbitražni sporazum, ali da se arbitražni proces može nastaviti i okončati pravovaljanom presudom, upozorio je Balažič.
Nevjerodostojnost medija
Kao drugi "primjer" navodne nevjerodostojnosti medija, Balažič je kazao da je u Hrvatskoj prenesen samo dio izjave koju je nakon prošlotjednog susreta u Bruxellesu sa slovenskim predsjednikom dao Jean-Claude Juncker, odnosno onaj dio koji odgovara hrvatskoj politici, naime da je granični spor bilateralne naravi i da ga mnogi europski čelnici uopće ne razumiju, ali ne i dodatno Junckerovo upozorenje da to nije samo bilateralni spor nego i europsko pitanje, te da EU ubuduće neće "uvoziti" granične sporove država koje kandidiraju za članstvo.
Barbutovski je kazao da je stajalište kako će EU inzistirati da potencijalne članice svoje sporove riješe prije ulaska u integraciju te da neće "uvoziti" granične sporove ugrađeno i u strateški dokument Europske komisije koji već postoji u nacrtu, a trebao bi biti uskoro prihvaćen, s time da bi ga u svibnju usvojilo i Vijeće EU-a.
U tom je dokumentu također preporuka da države koje kandidiraju za članstvo svoje sporove riješe ili arbitražom ili pred međunarodnim sudbenim ustanovama, kao što je Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu, naveo je Barbutovski.
Prema njegovu mišljenju, to dokazuje da i Europska komisija razmišlja "na sličan način" kao Slovenija koja se odlučila da s Hrvatskom riješi granično pitanje arbitražom, i to prije ulaska Hrvatske u EU, kazao je Barbutovski.