U utorak se splitsko odlagalište Karepovac zatvara za otpad iz okolnih gradova i općina. Dio dosadašnjih korisnika već je pronašao alternativu, dok drugi još traže kamo će odvoziti miješani komunalni otpad. Najveći problem imaju općine Makarske rivijere, gdje turistička sezona još traje, a s njom dolaze i velike količine otpada. Provjerili smo tko je pronašao novo rješenje, kamo će se otpad odvoziti i koliko će to lokalne vlasti koštati.
Tko ima rješenje, a tko još traži?
Uz Split, Karepovac je dosad koristilo još tri grada i 13 općina, a odlagalište je gotovo dosegnulo svoj raspoloživi kapacitet. Grad Split već je jednom pokušao zaustaviti dovoz otpada iz drugih sredina, no nakon omiškog požara rok je produljen do 1. rujna. Do tada su svi dosadašnji korisnici trebali pronaći alternativu.
No zabrana se ne odnosi na sve. Solin, Klis, Dugopolje i Podstrana imaju ugovor s Čistoćom d.o.o. o sakupljanju, prijevozu i odlaganju otpada na Karepovcu, a taj ugovor i dalje ostaje na snazi.
Dio korisnika već je pronašao drugo rješenje. Kaštela će otpad voziti u Šibensko-kninsku i Karlovačku županiju, a trošak prijevoza, kako su objavili, neće prebaciti na građane. Omiš će također od rujna otpad odvoziti u Karlovac.
Muć je s Karepovca otišao još početkom godine, a zamjensko rješenje pronašao je i Seget. Preostale općine još trebaju osigurati zbrinjavanje otpada, a među najizloženijima su one na Makarskoj rivijeri, gdje turistička sezona još traje i količine otpada su i dalje visoke.
Velike količine otpada putovat će za Karlovac
Komunalno poduzeće Peovica, osim na području Omiša, prikuplja otpad i u općinama Dugi Rat, Zadvarje i Šestanovac. Za Omiš je već potvrđeno da će se otpad odvoziti u Karlovac, dok se za navedene općine još pregovara o lokacijama na koje će se otpad odlagati, rekao nam je privremeni upravitelj Peovice Zoran Stanić.
Peovica godišnje prikupi oko 6000 tona otpada, a količine su najveće tijekom ljetnih mjeseci zbog turističke sezone. Unatoč dodatnim troškovima prijevoza i zbrinjavanja, Stanić tvrdi da građani zbog promjene lokacije neće plaćati skuplju uslugu.
"Podsjećamo da je Vlada RH na svojoj 183. sjednici osigurala iznos od 2.000.000 eura namijenjen upravo sufinanciranju troškova prijevoza otpada iz jedne županije u drugu, što će nam poslužiti kao ključni financijski most. U ovom trenutku neće doći do poskupljenja usluge odvoza otpada za naše korisnike.
Ukoliko se u budućnosti pokažu znatno veći operativni troškovi, Uprava Peovice će zajedno sa svojim vlasnicima sjesti za stol i pronaći optimalan model unutar proračuna", rekao nam je Stanić
"Kako bi sustav od 1. rujna funkcionirao sa što manje poteškoća, već smo poduzeli sljedeće operativne korake. Pretovar iz manjih komunalnih vozila u veće kamione/šlepere pogodne za dugi transport. Ugovaraju se prijevoznici specijalizirani za transport otpada na udaljene lokacije. Provodi se promjena dinamike odvoza na terenu kako bismo se logistički u potpunosti prilagodili novim, izmijenjenim uvjetima rada", navodi Stanić.
Makarska rivijera više nema vremena
Od četiri općine Makarske rivijere koje smo pitali jesu li pronašle rješenje za odlaganje otpada nakon zatvaranja Karepovca, odgovorio nam je samo direktor komunalnog poduzeća Podgore. Potvrdio je da nijedna od općina na Makarskoj rivijeri zasad nije uspjela dogovoriti s drugim gradom ili odlagalištem preuzimanje svog otpada.
"Tražimo rješenje i pokušavamo to riješiti, ne samo za Podgoru nego i za ostala komunalna poduzeća. Karepovac, odnosno Čistoća Split, odlučili su raskinuti ugovor. Mi još uvijek nemamo zamjensko rješenje i rješavamo taj problem koji nas muči.
Ne mogu vam točno kazati dok ne bude nekih dodatnih informacija. Još nismo dobili nijedan pozitivan odgovor. Nismo još s konkretnim gradovima postigli dogovor", rekao nam je direktor tvrtke Podgorski komunalac, Emil Tomaš.
Problem je za općine Makarske rivijere posebno velik jer se zabrana odlaganja na Karepovcu uvodi dok turistička sezona još traje. Podgora, Tučepi, Baška Voda i Brela nemaju vlastito odlagalište komunalnog otpada, a tijekom ljeta količine otpada dodatno rastu zbog velikog broja turista.
Samo u lipnju ove godine te su četiri destinacije ostvarile stotine tisuća turističkih noćenja, pri čemu je Baška Voda zabilježila 13 posto više noćenja nego u istom mjesecu lani, a Brela jedan posto više.
Svako alternativno rješenje zato bi značilo prijevoz otpada na veću udaljenost i dodatne troškove, i to dok turistička sezona još traje. Zato ostaje pitanje kamo će se otpad od utorka odvoziti i hoće li općine na vrijeme uspjeti pronaći rješenje.
Zašto je do ovoga uopće došlo?
Split, ali i niz okolnih gradova i općina, desetljećima je otpad odlagao na Karepovcu, na koji se godišnje dovozilo oko 120 tisuća tona komunalnog otpada. Današnja situacija posljedica je dugogodišnjeg oslanjanja na Karepovac, uz istodobno višegodišnje čekanje na regionalni Centar za gospodarenje otpadom Lećevica.
Karepovac se u međuvremenu sanirao kako bi do otvaranja Lećevice poslužio kao privremeno rješenje. No regionalni centar još nije u funkciji, a kapacitet splitskog odlagališta sve je manji. Kako bi se spriječio napuljski scenarij, okolni gradovi i općine od utorka više ne mogu dovoziti otpad na Karepovac.
Lećevica se priprema gotovo dva desetljeća, a rokovi njezine realizacije godinama su se pomicali zbog problema s dokumentacijom, dozvolama, imovinskopravnim odnosima i okolišnim procedurama. Projekt od početka vodi Regionalni centar čistog okoliša, čiji je osnivač Splitsko-dalmatinska županija. U raspravi o odgovornosti posljednjih se godina proziva i Tomislav Šuta, aktualni splitski gradonačelnik, koji je godinama bio na čelu te tvrtke.
Je li Lećevica rješenje?
Makarska već 12 godina svoj otpad vozi 400 kilometara dalje, a uskoro bi istim putem mogli krenuti i drugi gradovi i općine. No, priznaju, takvo rješenje vide tek kao privremeni izlaz, a ne kao dugoročno rješenje.
"Svjesni smo da u ovom trenutku nemamo osigurano dugoročno rješenje za zbrinjavanje otpada na našem području. Zbog toga smo u stalnom, svakodnevnom kontaktu s nadležnim ministarstvom i Fondom kako bismo zajednički i sustavno radili na rješavanju ovog problema do konačnog otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom", rekao nam je privremeni upravitelj poduzeća Peovica, Zoran Stanić.
No, je li Lećevica doista rješenje svih problema kojem se gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije nadaju već više od 20 godina?
Lećevica bi trebala preuzeti velik dio tereta koji danas nosi Karepovac, no njezin kapacitet nije neograničen. Centar je projektiran za obradu najviše 110 tisuća tona miješanog komunalnog otpada godišnje, dok je na Karepovcu samo tijekom 2023. godine odloženo gotovo 120 tisuća tona komunalnog otpada.
Zato će važan biti i način na koji gradovi i općine postupaju s otpadom prije nego što stigne do Lećevice. Što se više otpada odvoji na kućnom pragu, manje će miješanog komunalnog otpada trebati obraditi u centru.
Do otvaranja Lećevice gradovi i općine ostaju na privremenim i skupim rješenjima, dok se otpad i dalje mora negdje zbrinjavati. Pitanje je koliko još može izdržati Karepovac, koji je pri kraju raspoloživog kapaciteta, i hoće li se uskoro i Split naći u istoj situaciji u kojoj su sada okolni gradovi i općine. A dok se otpad vozi stotinama kilometara od jednog odlagališta do drugog, ostaje nejasno kada će jug Hrvatske konačno dobiti trajno rješenje za svoj otpad.