´Sociologija sela´: Kako živi narod na hrvatskim otocima?

U PROTEKLOM stoljeću i pol stanovništvo se svijeta gotovo upeterostručilo, stanovništvo Europe više nego udvostručilo, Hrvatske jedva udvostručilo, a stanovništvo se hrvatskih otoka smanjilo otprilike za desetinu, piše Mladen Ante Friganović u prilogu ´Demografska problematika hrvatskih otoka´, objavljenom u najnovijem broju časopisa ´Sociologija sela´.

Tema je četverobroja ´Sociologije sela´, časopisa zagrebačkoga Instituta za društvena istraživanja, ´Kako živi narod na hrvatskim otocima?´.

Na to pitanje u svojim radovima pokušava odgovoriti 19 sociologa, socijalnih psihologa, socijalnih antropologa, demografa i ekonomista, među kojima Nenad Starc, Mladen Ante Friganović, Josip Defilippis, Stipe Radinović, Antun Petak, Josip Županov, Dragutin Babić i Ivan Lajić.

Tematski broj ´Sociologije sela´ o hrvatskim otocima pripreman je od 1999. i, kako ističe glavni urednik Antun Petak, ´pripremljen je bez posebne potpore´. ´Državno tijelo nadležno za otoke na zahtjev podnesen na temelju javnoga natječaja čak nije ni odgovorilo´, piše Petak u uvodnom tekstu.

Napominje da su istraživanja o otočanima u svijetu sve brojnija, a da ih u Hrvatskoj gotovo nema. Razloge tomu vidi u malobrojnosti sociologa i trajnoj potfinanciranosti njihovih istraživanja.

´Kreatori javne politike rijetko zasnivaju odluke na rezultatima društvenih istraživanja´, upozorava Petak.

Iako su iznimna nacionalna vrijednost i prvorazredan razvojni resurs, Petak ocjenjuje da su hrvatski otoci izloženi jakim i kontinuiranim procesima devastacije krajobraza, gašenju obiteljskih gospodarstava, podzaposlenosti, produbljavanju socijalne nesigurnosti i besperspektivnosti.

U časopisu nije dana ocjena rezultata ´Nacionalnoga programa razvitka otoka´, budući da znanstvena analiza tih rezultata, kako se napominje, nalaže veći vremenski odmak.

Na kraju časopisa objavljena je prva selektivna hrvatska bibliografija sociologijskih i srodnih radova o otočanima.