KUHINJSKE spužve sadrže više bakterija nego kuhinjske četke, koje bi mogle biti higijenskiji način čišćenja i pranja posuđa, tvrde istraživači iz Norveške.
"Jedna spužva može sadržavati veći broj bakterija nego što ima ljudi na Zemlji"
"Salmonela i druge bakterije bolje rastu i preživljavaju u spužvama nego u četkicama, razlog je što se spužve u svakodnevnoj upotrebi nikada ne suše", rekao je za CNN Trond Møretrø, znanstvenik u Nofimi, norveškom institutu za istraživanje hrane.
"Jedna spužva može sadržavati veći broj bakterija nego što ima ljudi na Zemlji", rekao je Møretrø, autor nove studije, objavljene na internetu u časopisu Journal of Applied Microbiology.
Iako mnoge bakterije nisu štetne, one koje jesu, poput salmonele, mogu se širiti sa spužvi na ruke, kuhinjske površine i opremu i potencijalno izazvati bolesti.
"Spužva je vlažna i nakuplja ostatke hrane koji su također hrana za bakterije, što dovodi do brzog rasta bakterija", objasnio je Møretrø.
Spužve bi se morale mijenjati svakodnevno?
Istraživače je najviše iznenadilo da zapravo nije bilo važno kako ili koliko često ljudi čiste svoju spužvu.
"Način na koji su potrošači koristili svoje spužve nije bio previše važan za rast bakterija. Potrošačima je vrlo teško izbjeći rast bakterija u spužvi sve dok se spužve ne mijenjaju svakodnevno", rekao je Møretrø.
Istraživanje o korištenim spužvama i četkama temelji se na laboratorijskoj studiji koju je prošle godine objavila ista istraživačka ekipa, a koja je otkrila da su štetne bakterije bolje preživjele u spužvama nego u četkama.
Američko Ministarstvo poljoprivrede objavilo je kako tretman mikrovalnom pećnicom ili kuhanje spužvica mogu smanjiti bakterijsko opterećenje, no ove mjere same po sebi nisu prikladne da za smanjivanje unakrsne kontaminacije. Savjetuje se često kupovati nove spužve.
Norvežani i Danci češće koriste četke
Istraživanje je bilo dio projekta o sigurnosti hrane koji podržava Europska unija. Istraživači su prikupili kuhinjske spužve od 20 ljudi koji žive u Portugalu i 35 četki i 14 spužvi od ljudi koji žive u Norveškoj.
Prethodno istraživanje na 9966 ljudi pokazalo je da se spužve obično koriste za čišćenje u kuhinjama u većini od 10 europskih zemalja, a četke su dominantno sredstvo za pranje u samo dvije zemlje - Norveškoj i Danskoj.
Sve su spužve korištene za pranje suđa, ribanje lonaca i tava, a 19 od 20 spužvi iz Portugala korišteno je pet do šest puta tjedno ili češće. Od četki prikupljenih u Norveškoj, 32 od 35 korišteno je pet do šest puta tjedno ili više. Spužve prikupljene u Norveškoj korištene su rjeđe.
U četkama ili spužvama nisu pronađene patogene bakterije (koje uzrokuju bolest). Međutim, ukupna razina bakterija bila je niža u četkama nego u spužvama. Slične vrste nepatogenih bakterija pronađene su u oba pribora za čišćenje.
Kada su istraživači dodali bakterije salmonele u četke i spužve, otkrili su značajno smanjenje broja salmonele u četkama koje su ostavljene da se osuše preko noći. No, nije bilo smanjenja u četkama pohranjenim u plastičnoj vrećici ili u spužvama bez obzira na uvjete skladištenja.
Vlasnici spužvi i četki su otkrili koliko dugo obično koriste spužvu ili četku i kako održavaju čistoću svog pribora za čišćenje: ispiranjem vodom, pranjem sapunom i vodom, stavljanjem u perilicu posuđa ili izbjeljivanjem.
"Četke umjesto spužvi"
Međutim, ništa od ovih stvari nije napravilo opipljivu razliku, što je iznenadilo istraživače. Ključni zaključak studije bio je da četke koje se osuše između korištenja imaju manji broj bakterija.
"Budući da se četka vrlo brzo suši, štetne bakterije će umrijeti. Također, većina četki ima ručku koja sprječava izravan kontakt ruku s potencijalno štetnim bakterijama, za razliku od spužvica. Potičem potrošače da isprobaju četku sljedeći put kada budu trebali zamijeniti spužvu", rekao je Møretrø za CNN.
Dok su autori studije preporučivali četku prije nego spužvu, Cath Rees, profesorica mikrobiologije na Sveučilištu u Nottinghamu koja nije bila uključena u istraživanje, rekla je da će nastaviti koristiti spužvu za pranje suđa. Za nju je ključna ideja bila da je dobro sušiti spužve i krpe za posuđe između upotrebe.
"Glavna poruka je da nisu pronašli nikakve dokaze o patogenim bakterijama na spužvama ili četkama uzetim iz niza domaćih okruženja i stoga nema dokaza da su ti predmeti značajan izvor kontaminacije u normalnim kućnim uvjetima", rekla je Rees i dodala:
"Ako su na vašoj tkanini ostale niske razine patogena, oni će rasti prilično sporo (optimalno rastu na tjelesnim temperaturama), što odgovara rezultatima istraživanja. U vlažnom stanju je rast bio ograničen, u uvjetima sušenja brojevi su ili ostali isti ili su opali".
Markus Egert, mikrobiolog sa Sveučilišta Furtwangen u Njemačkoj koji je proveo slična istraživanja, rekao je da već koristi četke za pranje suđa, koje je oprao u perilici. Ako ljudi više vole spužvu, Egert, koji nije bio uključen u ovu studiju, preporučio je korištenje nove spužve svaka dva do tri tjedna.
"Četke su bolji izbor za čišćenje posuđa, s higijenske točke gledišta. To se moglo i očekivati, ali autori to dokazuju nekim lijepim eksperimentima. Međutim, na temelju mog iskustva ljudi vole koristiti spužvice", govori Egert.