U 91. GODINI od posljedica koronavirusa umro je srpski patrijarh Irinej.
Preminuo je nakon što je u bolnici proveo 15 dana, a sinoć mu se stanje naglo pogoršalo.
> Umro srpski patrijarh Irinej, bio je zaražen koronom
Hospitaliziran je 5. studenog, četiri dana nakon korona-sprovoda u Crnoj Gori koji je predvodio. Irinej je predvodio sprovod crnogorskog mitropolita Amfilohija koji je također umro od posljedica korone, a na sprovodu se pipalo njegovo mrtvo tijelo.
I tijelo Irineja bit će izloženo u hramu, a ljudi će ga moći obilaziti.
> Leš Irineja koji je umro od korone bit će izložen u hramu, ljudi će ga obilaziti
Irinej je za patrijarha odabran na Svetom arhijerejskom saboru u siječnju 2010. godine, kao 45. vrhovni poglavar SPC-a. Ustoličen je 23. siječnja iste godine u beogradskoj Sabornoj crkvi.
Prije izbora za patrijarha Srpske pravoslavne crkve vladika Irinej, čije je svjetovno ime Miroslav Gavrilović, proveo je pune 34 godine na čelu niške eparhije. Rođen je 1930. godine u selu Vidovo kod Čačka.
Završio je bogoslovni fakultet u Beogradu, a potom je otišao u vojsku. Kao dugogodišnji profesor, a potom i rektor Prizrenske bogoslovije, Irinej je živio i na Kosovu, a upravo je Kosovo bila njegova česta tema nakon što je postao patrijarhom.
Sporne izjave koje su se ticale Hrvatske
Nakon što je izabran za patrijarha, Irinej je imao i niz problematičnih izjava koje su se ticale Hrvatske.
"Gdje god žive Srbi, to je Srbija, bilo u Srbiji, bilo u BiH, Vojvodini, Crnoj Gori ili na drugim mjestima", rekao je Irinej prije tri godine. Dodao je kako su "braća rimokatolici izazvali najveća stradanja Srba, a da pritom nikad nisu iskazali kajanje niti uputili ispriku".
Irinej se u više navrata bavio i Jasenovcem.
"Kroz jasenovački logor prošlo je 50.000 nevine djece čiji se plač i lelek čuo do Zagreba. Svi su ga čuli, samo nije nadbiskup zagrebački, zato što ga nije htio čuti. I dok je jedna žena koja je bila Austrijanka spasila više od 15.000 srpske djece od smrti, to nisu činili naši stoljetni susjedi Hrvati, koji su jedini u Europi imali dječje logore", rekao je.
Prošle je godine prilikom posjeta Donjoj Gradini kazao da je u Jasenovcu ubijeno preko milijun ljudi srpske nacionalnosti i da su neki katolički svećenici bili rekorderi u zločinima u Jasenovcu.
Srpske zločince je pak opravdavao.
Opravdavanje srpskih ratnih zločinaca i prijateljevanje s njima
Presudu doživotnog zatvora ratnom zločincu Ratku Mladiću okarakterizirao je kao "vražja djela koja rade svjetski moćnici".
"Mi smo znali da će Ratko Mladić biti osuđen i da će sve biti. Tako i mi, nažalost, tu ništa ne možemo učiniti. Sve se to događa jer silni svjetski moćnici rade vražja djela, a mi trpimo posljedice", rekao je.
"Nije od jučer da ispada da su samo Srbi krivi za sve", kazao je još o presudi Mladiću.
Republiku Srpsku je nazivao božjim djelom.
"Republika Srpska srpsko je nacionalno i duhovno biće i nije slučajno nastala, već je djelo Božje da sačuva srpski narod, da bi opstao i ostao na ovim prostorima koji su zaliveni krvlju i utemeljeni na kostima", kazao je.
U više je navrata odbijao bilo kakav kompromis i s Albancima i izjavljivao: "Ne možemo nikada dopustiti da Kosovo bude nečija druga zemlja, a pogotovo naroda koji je godinama i stoljećima uništavao svetinje naše na Kosovu i u Metohiji."
Patrijarh Irinej prijateljevao je sa srpskim ratnim zločincem Vojislavom Šešeljem.
U procesu kanonizacije Alojzija Stepinca, oštro se zalagao za prekid kanonizacije nazivajući ga "ustaškim vikarom".
"Svi smo činili zlo, ali mi u manjoj mjeri", "Prije nego što dođe u Srbiju, papa se mora ispričati zbog Jasenovca", "Srbi u Hrvatskoj žive u strahu, prisjećaju se zločina iz 2. svjetskog rata" još je govorio Irinej.
Ipak malo promijenio retoriku
No, u posljednje je vrijeme Irinej ponešto promijenio retoriku prema Hrvatskoj. U kolovozu ove godine rekao je kako je pravi trenutak za razgovor o pomirenju.
"Neka svatko čini svoje, neka slave oni ako misle da imaju što, ali molim i apeliram da hrvatsko državno i crkveno vodstvo, kao i političke i duhovne vođe našeg naroda, čine sve što mogu da se iskorijeni mržnja i zavlada mir između dva naroda", rekao je patrijarh Irinej.
Rekao je i kako ima dojam da se kod hrvatskih vlasti pojavljuju početni znakovi da je moguća i takva njihova politika i da, ako je to zaista tako, i srpski narodni prvaci, kao predstavnici naroda koji je, kako kaže, stradao u genocidu, trebaju, čuvajući nacionalnu svijest i dostojanstvo svog naroda, prihvatiti svaku priliku koja može doprinijeti mirnijem snu i boljem životu srpskog naroda u Hrvatskoj.