POSKUPIO je najam stanova u Zagrebu. Ne radi se tu o nečemu novome, poskupljenja su stalna, ali očito je trend rasta prisutan.
>>Najam stana je skup. Država ga je odlučila učiniti još skupljim
Kao što smo pisali, prema podacima, cijene najma su od 2015. rasle puno sporije nego cijene nekretnina. Tako su nekretnine u Hrvatskoj 2021. bile 40 posto skuplje nego 2015., a najam 9 posto veći. U oba slučaja je rast veći od prosjeka EU.
Kako je Hrvatska neujednačeno razvijena zemlja i snažno centralizirana, cijene u Zagrebu su puno veće nego u ostalim dijelovima države.
>>Grad Zagreb gradi ogromnu zgradu za najam. Evo detalja
Podsjetimo, nedavno je rečeno i da Grad Zagreb gradi ogromnu zgradu za najam. Zgrada bi se trebala nalaziti u Podbrežju s 288 stanova za iznajmljivanje. Kako je rečeno U mreži Prvog na HRT-u, postoji sva dokumentacija, ali im nedostaje 320 milijuna kuna.
Ovo su neke od cijene na našem oglasniku
Situaciju s cijenama najma stanova provjerili smo u Index Oglasima. Naravno, puno toga ovisi o lokaciji. Za početak, zanimalo nas je kolike su cijenu u centru, odnosno kontaktnoj zoni centra. Pritom smo kao parametar uzeli stanove koji su ugodni za život, ali da nisu osobito luksuzni.
U Vlaškoj smo pronašli stan od 85 metara kvadratnih po cijeni najma od 900 eura. Trosoban stan na Medveščaku košta 1000 eura mjesečno. Pronašli smo trosobni stan na području Maksimira koji dođe 1000 eura.
Na Vrbanima smo pronašli stan od 73 metra kvadratna čiji najam bi izišao 600 eura. Na Trgu Francuske Republike trosoban stan dođe 900 eura. U naselju Gornji Bukovac najam stana od 75 metara kvadratnih dođe 900 eura. Na Britanskom trgu također trosobni stan košta 700 eura.
Na Črnomercu stan od 55 metara kvadratnih košta 800 eura. U istom naselju smo pronašli i dvosoban stan po cijeni od 650 eura. Dvosobni stan u Središću smo pronašli po cijeni od 850 eura. Dvosoban stan na Ferenščici dođe 850 eura. Najam trosobnog stana na Jarunu košta 850 eura.
Na Trešnjevci trosobni stan se može naći po cijeni mjesečnog najma od 600 do 650 eura.
Kregar: Stanovi s više od tri spavaće sobe se iznajmljuju i po 1600 eura mjesečno
Agentica za nekretnine Klara Kregar nam govori da je za dvosobne stanove, s parkirnim mjestom, potrebno izdvojiti od 600 do 700 eura mjesečno.
"Naravno, ovdje govorimo o kvartovima koji se nalaze u tramvajskoj zoni. Najveća potražnja je za upravo takvim nekretninama. Cijena najma kvadrata kod manjih stanova je viša nego cijena najma kvadrata većih stanova.
Stanovi koji imaju više od tri spavaće sobe i nalaze se u samom centru grada, u uređenoj zgradi, dobro opremljeni, iznajmljuju se za cijenu od 1400 do 1600 eura mjesečno", govori Kregar.
Dodaje da je do porasta cijena najma došlo zbog izražene inflacije i zbog velike potražnje, a manjka ponude.
"Veliki broj stanova koji su iznajmljivani za dugoročni najam vraćeni su natrag u kratkoročni najam nakon stanke uzrokovane koronavirusom, čime je cijena dugoročnog najma značajno porasla. Utjecaj na cijenu najma imali su i Ukrajinci koji su doselili u RH. Također, generalno imamo puno strane radne snage, a rijetko tko od njih kupuje nekretninu", objasnila je ona.
Ranilović: Cijena najma manjih stanova je porasla za oko 20 posto
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja za poslovanje nekretninama Hrvatske gospodarske komore, govori nam da cijene najma jesu porasle.
"Da, istina je, cijene najma stanova su porasle, ali prije svega u Zagrebu i na priobalju, i to manjim stanovima, ali ne u obimu o kojem se priča. Razloga za rast cijene najma je više, a jedan od najvažnijih je što je u turističkim područjima puno stanova za dugoročni najam pretvoreno u turističke apartmane.
Razlog tome je što se za iznajmljivanje apartmana plaća zaista minimalan paušalni godišnji porez koji ne prelazi uglavnom niti jedan posto prihoda iznajmljivača, dok porez za standardni dugoročni najam iznosi osam-devet posto. Naravno i cijena turističkog najma je bitno veća", govori on.
Što se tiče porasta cijena apartmana, ponavlja da je najveći porast kod stanova koji nisu bili toliko skupi.
"Cijene za dugoročni najam su uprosječeno porasle oko 20 posto za manje stanove do 500 eura mjesečno, a za stanove od 500 do 1000 eura porast je do 10 posto. Za skuplje stanove povećanje je tek neznatno. U toj kategoriji su i uzorci mali pa ne treba donositi zaključke na temelju iznimaka", objasnio je.
"Ne mogu sve kategorije stanovništva ovisiti o tržišnom najmu"
Dodaje da je inflacija utjecala na rast svega pa tako i cijena najma.
"Glavni je problem nedostatak stanova za najam, jer se takvi stanovi i ne grade. To ne radi niti država niti lokalna uprava, a niti privatni investitori. Privatni investitori to ne rade jer im je povrat od dugoročnog najma vrlo nizak. Uprosječeno iznosi jedva 2 posto godišnje od uloženog novca nakon poskupljenja gradnje, pa se puno više isplati graditi stanove za prodaju.
Iako su stanovi za najam nedohvatljivi većini ljudi koji su na tržištu u Hrvatskoj, cijene najma u Hrvatskoj su još uvijek bitno niže ako ih uspoređujemo s većim europskim gradovima", dodaje on.
Zaključuje kako ne mogu sve kategorije stanovništva ovisiti o tržišnom najmu.
"Dakle, treba osmisliti programe za priuštivo stanovanje i povećati ponudu stanova za najam izgradnjom, a i strategijom koja će između ostalog donijeti i pravednije poreze koji će poticati razvoj onoga što nam nedostaje.
Na tržištu je vrlo teško osigurati stanovanje, prije svega mladim ljudima, ali i mnogim kategorijama stanovništva kojima je stanovanje s obzirom na prihode nepriuštivo", objasnio je Ranilović.
Najmodavci povisuju stanarinu iz mjeseca u mjesec
Inače, Hina je u siječnju objavila i razgovore sa studentima. Studentica Matea Grgin dvije godine živi u Zagrebu u unajmljenim stanovima. Kaže da je danima boravila na stranicama s oglasima i Facebook grupama i osvježavala stranice cijelo vrijeme jer dobar stan jako brzo ode.
>>Rastu i cijene najma. Studenti: Vrtoglave su, praktički je nemoguće naći stan
"Ovaj stan sam ulovila za manje od sat vremena nakon što je čovjek stavio oglas. Dakle, baš sam imala sreće", kaže. Smatra da je bilo jako teško naći stan prije dvije godine, ali čini joj se da je sada još teže.
"Stanarina iz mjeseca u mjesec raste za stopu inflacije, tako piše na ugovoru koji sam potpisala pa se ne mogu žaliti, a i stanodavcu je bilo vidno neugodno tražiti više novca, no diže mi 'samo' za inflaciju pa računam da sam još i dobro prošla", rekla je Grgin.