"Razina doprinosa premašila je naša očekivanja", rekao je na konferenciji za novinare u State Departmentu zamjenik glasnogovornika Adam Ereli.
On je kazao kako vjeruje da će donacije zajedno s prihodima od nafte samoga Iraka omogućiti Iračanima da obnove zemlju.
Upozoren na procjene Svjetske banke i američkih dužnosnika prema kojima će za obnovu Iraka trebati 56 milijardi dolara u narednih nekoliko godina što je znatno preko iznosa iz Madrida, Ereli je kazao kako je "ovo samo početak procesa obnove Iraka koji će trajati godinama" i da će zemlje i u buduće moći dati doprinos za obnovu.
"Ovo nije kraj, bit će još sastanaka i još mogućnosti za davanje doprinosa", kazao je on.
Neke zemlje poput Saudijske Arabije dio doprinosa obećale su u obliku zajmova što samo može još više otežati ionako pretežak teret od procijenjenih 120 milijardi dolara duga koji je Iraku natovario režim Saddama Husseina.
Dužnosnik State Departmenta koji je zatražio da ostane neimenovan kazao je kako bi Sjedinjene Države "više voljele donacije nego zajmove", ali da je "bolje išta nego ništa" i da će i zajmovi i krediti biti od pomoći.
Glasnogovornik Ereli je rekao novinarima kako će Sjedinjene Države u suradnji s drugim zemljama tek poraditi na olakšavanju tereta dugova Iraku.
Čak i američki Kongres izglasao je nedavno da od 20 milijardi dolara američke pomoći Iraku 10 milijardi bude u obliku zajma. Očekuje se da će predsjednik Bush inzistirati da cijeli iznos bude u formi dara, a ne zajma.
Neki američki saveznici poput Francuske i Njemačke, koje su se žestoko protivile ratu u Iraku, nisu u Madridu obećale financijsku pomoć obnovi zemlje.
Upitan kojim su zemljama u Madridu Sjedinjene Države nezadovoljne dužnosnik State Departmenta je odgovorio, "nijednom", pojasnivši da SAD očekuje da bi zemlje koje to nisu učinile sada mogle u budućnosti dati doprinos za Irak.
(Hina) sl sv