ISTARSKI ribari suočeni su s dosad najstrožim ograničenjima, pa umjesto 20 puta mjesečno u ribolov smiju ići samo pet puta. Razlog je prekomjeran izlov zbog kojeg je fond sitne plave ribe postao ozbiljno ugrožen. Ključno je pitanje kako obnoviti riblji fond, a istovremeno osigurati opstanak obitelji koje žive od ribarstva, piše HRT.

Dosadašnje mjere bez rezultata

Postoji suglasje da je zaštita ribljeg fonda nužna, ali je isto tako jasno da dosadašnji pristup, koji se oslanjao na sezonske lovostaje, nije dao očekivane rezultate. "Rezultati su mizerni, riba je i dalje mala, što znači da tu nešto ne štima", rekao je krčki ribar Pavle Bajčić.

Smanjenje broja ribolovnih dana uz zapadnu obalu Istre moglo bi mnoge ribare prisiliti da odustanu od posla.

"Često se dogodi da brod isplovi pet puta i vrati se bez ribe. I sada, kada bi mu se možda i posrećilo da nešto ulovi, on je već iskoristio svoju kvotu", dodaje Bajčić.

Zbog toga se intenzivno traže mjere koje će dovesti do oporavka fonda srdele u Jadranu. Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, pojasnio je situaciju. "Inćun je stabilan, dok je srdela ispod biološkog minimuma. To je stanje u kojem se fond ne može sam oporaviti, nego su potrebne mjere. Stanje je ozbiljno, a moguće mjere su smanjenje kvota ili moratorij na godinu-dvije", istaknuo je Mišura.

S tom se ocjenom slaže i Vanja Čikeš Keč s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. "Fond plave ribe je u stalnom padu. Posljednjih godina pao je ispod granice i nismo sigurni hoće li se oporaviti, zbog čega se i uvode ove mjere", kazao je.

Potraga za rješenjem

Pitanje je kako obnoviti riblji fond, a ne uništiti ribarski sektor. Država je osigurala potpore za ribare tijekom lovostaja, koje ovisno o veličini broda dosežu i do 35 tisuća eura. Mjesečni lovostaji nisu dali rezultate, a ako ih ne donese ni smanjenje broja ribolovnih dana, moguće su i dugotrajnije potpune obustave ribolova.

"Nikome nije drago, ali kada je situacija takva, moramo nešto poduzeti", rekao je Stjepan Nedoklan, predsjednik Ceha ribara Primorsko-goranske županije.

Mišura je najavio da bi se ograničenja mogla i proširiti. "U sljedećoj godini možda ćemo ograničenja uvesti na još nekim područjima i povećati broj dana zabrane. Najvažnije je da flota i prerada opstanu, ali i da zaštitimo fond plave ribe za idućih 50 godina", poručio je. Zaštititi treba i srdelu, i ribare, i prerađivačku industriju, zbog čega su znanstvenici oprezni s preporukama. "Ribama bi odgovaralo da ih se ne lovi, ali to ne bi odgovaralo ribarima. Netko mora biti nezadovoljan", zaključio je Čikeš Keč.

U cijeloj situaciji, čini se da najbolje prolaze tune i dupini. Dupini su zaštićena vrsta, dok tunama pogoduju kvote koje propisuje međunarodna organizacija ICCAT. Ribari svjedoče da je tuna sve više, a čini se i da su se, za razliku od prijašnjih vremena, počele mrijestiti u hrvatskom dijelu Jadrana, što nije dobra vijest ni za srdele ni za ribare.