Što je zapravo kineska politika nultog covida?

Foto: EPA

PROSVJEDI su izbili diljem Kine zbog vladinih strogih protupandemijskih mjera. Prosvjednici zahtijevaju ublažavanje pravila iako se Kina suočava s porastom broja slučajeva. Direktan povod za posljednji val prosvjeda je bio požar zgrade u Urumqiju u kojemu je desetero ljudi smrtno stradalo.

Kina provodi izrazito stroge mjere borbe protiv koronavirusa. Lokalne vlasti moraju uvesti stroge mjere zatvaranja, čak i ako se otkrije samo nekoliko slučajeva zaraze. Na mjestima gdje su prijavljeni slučajevi provode se masovna testiranja, a zaražene osobe su izolirane kod kuće ili smještene u karantenu u državnim ustanovama, piše BBC.

U područjima pod karantenom se zatvaraju poduzeća i škole te sve trgovine osim onih koje prodaju hranu. Deseci milijuna Kineza su iskusili kako izgleda život pod nekom vrstom karantene. Ipak, neka pravila su ublažena, pa izolacija sada traje samo osam dana umjesto deset. Također, Kina prvi put dopušta međunarodne dolaske od ožujka ove godine. 

Nizak udio starog stanovništva je cijepljen

Kina je u ponedjeljak zabilježila preko 40 tisuća novozaraženih, a tjedno se evidentira gotovo 200 tisuća novih slučajeva. Nedavno su zabilježeni i prvi smrtni slučajevi u posljednjih šest mjeseci. Koronavirus se širi cijelom Kinom, ali najteže su pogođeni gradovi Guangzhou na jugu i Chongqing na jugozapadu.

Guangzhou i Chongqing svaki dan bilježe 7 ili 8 tisuća novih slučajeva zaraze, dok se u Pekingu dnevno prijavljuje oko 4 tisuće novih slučajeva. Ipak, ukupan broj infekcija i smrtnih slučajeva u Kini još uvijek je nizak u usporedbi s drugim zemljama.

Kina je pozvala starije osobe da se cijepe s obzirom na to da su najrizičnija skupina. Međutim, samo polovica populacije starije od 80 godina se cijepila barem jedanput. Glavna cjepiva koja se koriste u Kini su Sinovac i Sinopharm, ali postoji sumnja u to da su ona učinkovita protiv omikrona, najraširenijeg soja.

Zapadne zemlje su ponudile Kini učinkovitija cjepiva, ali Kina je odbila njihovu širu primjenu. Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je Kinu da promijeni svoj način suočavanja s koronom, ali kineski predsjednik Xi Jinping je rekao da je njegova politika nulte tolerancije "znanstvena i učinkovita".

Usporavanje kineskog gospodarstva

Kina slijedi politiku nulte tolerancije prema koronavirusu, što znači da se uvode stroge mjere gdje god koronavirus bukne, kako bi ga se iskorijenilo. Kineska vlada tvrdi da tako spašava živote jer bi nekontrolirane epidemije izložile riziku mnoge ranjive skupine, uključujući i starije osobe.

Doista, broj smrtnih slučajeva u Kini je ostao nizak od početka pandemije. Prema službenim brojkama, nešto više od 5200 Kineza je umrlo od koronavirusa. To znači da Kina bilježi samo 3 smrtna slučaja na milijun stanovnika, u usporedbi s 3000 na milijun u SAD-u i 2400 na milijun u Velikoj Britaniji.

Kineska politika suočavanja s koronavirusom ostavlja ogromne posljedice na kinesko gospodarstvo. Tijekom prethodnih mjeseci u karanteni su završili Shenzhen, grad od 17.5 milijuna ljudi i tehnološko središte, te Šangaj, grad od 26 milijuna koji je proizvodno, trgovačko i financijsko središte.

Kinesko gospodarstvo je poraslo za samo 3.9% tijekom prošle godine, dok je za ovu godinu postavljen cilj rasta od 5.5%. Raste nezaposlenost, osobito među mladima, dok tržište nekretninama slabi. Kineske mjere zaključavanja također utječu na tvrtke i potrošače u ostatku svijeta, zbog ovisnosti o opskrbi robom iz Kine.

Pročitajte više

 

Pročitajte više