Sve su glasnije najave da Europu čeka nova velika kriza, potaknuta američko-izraelskim ratom na Bliskom istoku.
Najveći problem je u tome što je Iran praktički zatvorio Hormuški tjesnac, ključni pomorski pravac kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte. Iran, kao dio svog asimetričnog ratovanja, cilja i velika energetska postrojenja u Kataru i Saudijskoj Arabiji, a poremećaji u globalnim tokovima energije ne pokazuju znakove jenjavanja.
Stručnjaci smatraju da nijedna zemlja nije imuna na ovaj problem, no on je posebno izražen u Europi i Aziji, gdje je ovisnost o uvozu nafte i plina velika, a inflacija već predstavlja ozbiljan ekonomski i politički izazov.
Talijanski ministar obrane Guido Crosetto iznio je dramatično upozorenje o ratu s Iranom, navodeći da raspolaže "zastrašujućim" informacijama koje upućuju na eskalaciju sukoba čije će posljedice osjetiti cijela Europa.
U intervjuu za list La Repubblica rekao je da zbog prirode svog posla ima uvid u informacije zbog kojih više ne može spavati. "Strahujem od onoga što bi se moglo dogoditi u nadolazećim tjednima, kao i od posljedica koje će to imati na gospodarstvo i svakodnevni život", izjavio je Crosetto.
"Ako rat potraje, to će za europsko gospodarstvo biti teret usporediv s pandemijom covida ili početkom rata u Ukrajini", rekao je njemački kancelar Friedrich Merz.
Član uprave Europske središnje banke Yannis Stournaras izjavio je za grčki radio da bi se Europa mogla suočiti s recesijom ako se sukob s Iranom oduži i cijene nafte porastu iznad 150 dolara po barelu, prenosi Reuters.
Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen upozorio je da posljedice ove krize za energetska tržišta neće biti kratkotrajne, dodajući da se radi o "vrlo ozbiljnoj situaciji kojoj se ne nazire kraj".
Pozvao je zemlje članice da slijede savjete Međunarodne agencije za energiju, a oni, kako je naveo, uključuju rad od kuće gdje god je to moguće, smanjenje ograničenja brzine na autocestama za deset kilometara na sat, poticanje javnog prijevoza, uvođenje sustava par-nepar za osobne automobile, poticanje dijeljenja prijevoza i usvajanje štedljivijih vozačkih navika.
"Što više nafte uspijete uštedjeti, pogotovo dizela i zrakoplovnog goriva, to će nam svima biti bolje", rekao je Jørgensen.
Kad se sve to zbroji, jasno je da upozorenja postaju sve ozbiljnija, gotovo katastrofalna. No zašto bi posljedice krize mogle biti toliko teške?
Samo oko 3,8 posto nafte koja prolazi kroz Hormuški tjesnac ide u Europu, prema podacima Visual Capitalista. Između 12% i 14% europskog ukapljenog plina iz Katara dolazi upravo tom rutom.
No ključni problem nije u količini, nego u načinu na koji funkcionira tržište. Cijene nafte i plina formiraju se globalno, pa svaki poremećaj u opskrbi pogađa Europu bez obzira na njezin ograničeni fizički uvoz.
Današnja cijena Brent sirove nafte iznosi 104,63 dolara po barelu. Prije rata cijena Brent nafte bila je oko 60 dolara po barelu. Takav skok cijene jasno pokazuje koliko snažno i brzo tržište reagira.
"Ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren još mjesec dana bez ikakvih znakova nadolazećeg rješenja, cijena nafte Brent kretat će se prema 190 dolara", rekao je John Paisie, predsjednik tvrtke Stratas Advisors, prenosi Reuters.
Kako objašnjava think tank Bruegel, najveća ranjivost Europe je ukapljeni plin. Ako se smanji protok kroz Hormuški tjesnac, ponuda na globalnom tržištu odmah pada, a Europa se mora natjecati s Azijom za ograničene količine, što brzo podiže cijene plina.
Prvi i najvidljiviji udar već se osjeća na cijenama goriva. Zbog rasta cijena nafte na svjetskim tržištima, gorivo je naglo poskupjelo. Prema podacima Europske komisije, prosječna cijena benzina u EU porasla je s oko 1,64 na 1,77 eura po litri. Takav rast brzo se prelijeva i na ostatak gospodarstva.
Politico upozorava da za razliku od kriza 1970-ih ili 2022., sadašnji poremećaj pogađa sve energente, od sirove nafte i plina do dizela i mlaznog goriva.
Analitičarka Ana Maria Jaller-Makarewicz upozorava da se tržišta suočavaju s rijetko viđenim scenarijem potpunog zatvaranja ključnog energetskog prolaza. Dok su krize 1970-ih smanjile globalne zalihe za oko 7 posto, sada je pogođeno oko 20 posto svjetske opskrbe.
Euronews piše da industrije koje troše velike količine energije, poput čelika, kemijske industrije i cementa, već traže hitnu državnu pomoć.
Inflacija u eurozoni skočila je u ožujku na najvišu razinu u više od godinu dana zbog naglog rasta cijena goriva. Ona iznosi oko 2,5% u ožujku, iznad cilja Europske središnje banke.
Najveća inflacija u EU je u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u ožujku na godišnjoj razini iznosila 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok Eurostat inflaciju u Hrvatskoj u ožujku na godišnjoj razini procjenjuje na 4,7 posto.
Analitičar Berenberg banke Felix Schmidt smatra da će inflacija u nadolazećim mjesecima dosegnuti vrhunac iznad 3 posto, a mogla bi čak porasti i "znatno iznad 4 posto".
Kako ističe Politico, Europska središnja banka (ESB) nalazi se pred teškom dilemom budući da bi je rast inflacije mogao prisiliti na povećanje kamatnih stopa, što bi dodatno pogoršalo ekonomske probleme uzrokovane višim troškovima energije.
Predsjednica ESB-a Christine Lagarde izjavila je da je ESB spremna povećati kamatne stope čak i ako očekivani porast inflacije bude kratkotrajan, što bi moglo dodatno pogoršati ekonomske probleme uzrokovane višim troškovima energije. Politico dodaje da se i vlade se suočavaju s tom dilemom.
Potrošačke cijene porasle su za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec i za 2,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je u utorak statistički ured EU-a, Eurostat .
Posljedice se već prelijevaju kroz cijelo gospodarstvo, od industrije do svakodnevnog života. Njemačka kemijska industrija, koja je bila među najteže pogođenima tijekom energetske krize 2022., upozorava na smanjenje proizvodnje, pri čemu je proizvodnja u tvornici SKW Piesteritz smanjena na tehnički minimum, donosi Bloomberg.
Istodobno, poremećaji u pomorskom prometu dodatno povećavaju troškove. Brodarske kompanije poput Hapag-Lloyda suočavaju se s desecima milijuna dolara dodatnih tjednih troškova za gorivo, osiguranje i logistiku, koje pokušavaju nadoknaditi kroz više cijene, piše Politico.
Američko-izraelski sukob s Iranom mogao bi izazvati novi šok na tržištu hrane i gurnuti desetke milijuna ljudi u ozbiljnu nestašicu, upozoravaju dužnosnici, donosi NBC.
Problem je u nedostatku gnojiva. Otprilike trećina globalno trgovanog gnojiva koje se prevozi morem prolazi kroz Hormuški tjesnac, što znači da svaki trajni poremećaj riskira brzo utjecati na proizvodnju i cijene hrane.
"Trajanje rata bit će ključno za održavanje globalnih zaliha hrane", rekao je Máximo Torero, glavni ekonomist Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu.
Kratkoročni poremećaj do mjesec dana mogao bi se apsorbirati, rekao je na brifingu UN-a prošli tjedan, ali ako poremećaj potraje tri mjeseca ili dulje, rizici značajno eskaliraju.
Dugotrajni rat na Bliskom istoku mogao bi smanjiti gospodarski učinak Europske unije za čak 0,6 postotnih bodova u 2026. i 2027. godini, prema procjeni Europske komisije. Europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis upozorava da bi ovaj val mogao nalikovati stagflaciji, kombinaciji slabog rasta i visokih cijena koja je obilježila 1970-e.
Smatra se da je rješavanje stagflacije jako teško i bolno i obično se smatra noćnom morom ekonimista.
Govoreći o ulozi središnjih banaka, ekonomski analitičar Neven Vidaković istaknuo je za HRT da je situacija iznimno ozbiljna jer Europa ulazi u stagflaciju. "Ovo je najgore moguće stanje u kojem se Europa može naći", upozorio je još prije desetak dana.
Goldman Sachs upozorava da u Europi raste rizik stagflacije zbog rasta cijena energije i slabijeg gospodarskog rasta, no ne tvrdi da je takav scenarij neizbježan, donio je Yahoo.