Što sve trebate znati o inflaciji u 10 slika

Foto: Index

VJEROJATNO znate da je stopa inflacije u rujnu dosegnula najvišu razinu još od 2013. godine, no što još znate o inflaciji? Koliko smo blizu ili daleko zbivanjima u Europi? Koliko su cijene rasle na duži rok? Sjećate li se deflacije iz 2016. godine?

Kolaž grafikona je prigoda da fenomen inflacije sagledate u nešto širem kontekstu…

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, indeks potrošačkih cijena u rujnu je dogurao do 3.3% (godišnje) i najviše je razine još od travnja 2013. godine, potvrdivši tmurne slutnje većine potrošača. Podatak je objavljen još prošloga tjedna i ne predstavlja osobito iznenađenje, a za sve je, naravno, kriva pandemija koronavirusa prije koje inflacija nije predstavlja ozbiljan problem.

Pandemija naprasno ugušila potražnju, a onda je došlo do normalizacije

Da ironija bude još veća, godinama prije toga središnje banke razvijenih zemalja neuspješno su pokušavale probuditi inflaciju iznimno ekspanzivnom monetarnom politikom (i manje konvencionalnim mjerama poput kvantitativnog popuštanja).

Nije im polazilo za rukom, a onda je pandemija naprasno ugušila potražnju, zbog čega je najprije došlo do dramatičnog pada cijena. Masovno cijepljenje i postupna normalizacija života, uz manju ili veću asistenciju fiskalne politike, izazvali su potom snažan gospodarski oporavak koji globalni lanci opskrbe jednostavno nisu mogli pratiti. U skladu s teorijom, jačanje potražnje s jedne, i neadekvatna (niža) ponuda s druge strane, rezultirali su prilagodbom cijena čije rezultate gledamo tijekom posljednjih mjeseci.

Hrvatska narodna banka uglavnom smiruje tenzije (ako zanemarimo nesretan istup guvernera na temu kamatnih stopa), držeći se uobičajene mantre, odnosno projekcije usporavanja rasta inflacije iduće godine. Kao i većina središnjih banaka širom svijeta, u nadi da će lanac opskrbe na globalnoj razini uskoro nadoknaditi zaostatke i zatomiti inflacijske pritiske. To je esencija teze o "prolaznom karakteru" inflacije i sve do nedavno, ogromna većina ekonomista je zdušno ponavljala priču.

Svježe brojke ujedno su i prigoda da dočaramo nešto širi kontekst cijele priče. Široj javnosti je poznat podatak s početka priče, no iz suhoparnog je teksta opterećenog brojkama teško vizualizirati povijesna kretanja i, uopće, vizualizirati vremenski i geografski kontekst, a kamoli povlačiti dugoročne paralele. To je najlakše prikazati grafikonima. Otuda i svojevrsna retrospektiva inflacije, izvedena iz podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Pa krenimo (subjektivnim redoslijedom)…

(1.) Prije samo pet godina, stopa inflacije bila je - negativna

Ozbiljniji inflacijski pritisci stigli su tek s postupnim povratkom u staro normalno; još u siječnju ove godine stopa inflacije, izražena indeksom potrošačkih cijena, nosila je negativan predznak, a tijekom proteklih desetak godina zabilježeno je nekoliko deflacijskih epizoda. Unatoč subjektivnom dojmu kontinuiranog rasta cijena i erozije životnog standarda.

(2.) Inflacija je rasprostranjeni fenomen

Znatno viši inflacijski pritisci nisu svojstveni samo hrvatskoj ekonomiji; prosječna stopa inflacije u Europskoj uniji, mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u rujnu je bila i nešto viša. Dinamično njemačko gospodarstvo trenutno se bori s još malo višom stopom inflacije, dok je intenzitet pozitivne prilagodbe cijena u susjednoj Italiji nešto slabiji, ali ne odudara bitno od zapleta koji je pogodio najveći dio Starog kontinenta.

(3.) Hrvatska je u rujnu bila najbliže europskom prosjeku

Pridjev europski u ovom slučaju označava zemlje članice Europske unije, a ekstremne vrijednosti brojčanog raspona unutar kojeg se kreće inflacija s jedne strane bilježe Malta i Portugal, a s druge tandem baltičkih zemalja. Hrvatska je točno u sredini, odnosno stopom inflacije najbliže prosjeku Unije.

(4.) Rast je dijelom uvjetovan baznim efektima nakon lockdowna

Svima njima (i nama) zajednički je dramatičan pad inflacije tijekom 2020. godine, uvjetovan pandemijom i brojnim restrikcijama (lockdown), kojim su se indeksi potrošačkih cijena spustili daleko ispod višegodišnjeg prosjeka. Time je stvorena neuobičajeno niska baza zbog koje je značajniji rast inflacije tijekom ove godine u dobroj mjeri sasvim očekivan. Pandemija, nažalost, u zdravstvenom smislu još traje, ali u kontekstu priče o inflaciji ključno je razdoblje restriktivnih mjera koje je započelo već krajem veljače ili početkom ožujka prošle godine.

(5.) Temeljna inflacija još uvijek nije toliko zabrinjavajuća

Statističari također pozorno prate i kretanje temeljne stope inflacije koja isključuje cijene hrane i energije. Riječ je o komponentama koje krasi relativno niska elastičnost i velike oscilacije cijena (nerijetko pod utjecajem jednokratnih faktora i eksternih šokova). Čak i puno veći rast cijena hrane i energije od aktualnog neće se previše odraziti na potražnju jer je riječ o osnovnim ljudskim potrebama, što se ne može reći za većinu ostalih komponenti indeksa.

(6.) Nisu samo hrana i energenti skuplji

Od ukupno 12 osnovnih komponenti indeksa potrošačkih cijena, njih pet je u rujnu (u odnosu na rujan prošle godine) bilježilo rast veći od 2%. Ili još konkretnije, hrana je u rujnu bila skuplja za 2.9%, stanovanje za 2.4%, a pored alkohola i duhanskih proizvoda, čije cijene već godinama uporno rastu, porasle su i cijene prijevoza, i to za čak 10.8% na godišnjih razini. Ovo potonje je, naravno, odraz rasta cijena naftnih derivata kojemu smo svjedočili proteklih tjedana. Tek je jedna komponenta indeksa u promatranom razdoblju ubilježila pad cijene - riječ je o kategoriji "odjeća i obuća", s padom od 2.6%.

(7.) Dvije trećine indeksa u rujnu bilježi rast cijena veći od 2%

Svaka komponenta ima određenu težinu (značaj) i različito utječe na kretanje indeksa potrošačkih cijena. Primjerice, kategorija hrane je najveća i čini 27.2% indeksa; slijedi je stanovanje s težinom od 17.7%, a na samom dnu je obrazovanje, sa skromnih 0.8% udjela u indeksu. Ako pritom intenzitet godišnje promjene cijena jednostavno podijelimo u tri intervala (pad cijena, rast cijena manji od 2% te rast cijena veći od 2%), možemo promatrati disperziju inflacijskih pritisaka u indeksu kroz vrijeme.

Promatrajući brojke unatrag nepune tri godine, u rujnu je prvi put više od polovice indeksa bilježilo rast cijena veći od 2%. Točnije, cijena za čak dvije trećine roba i usluga u sastavu indeksa (sukladno definiranim udjelima) porasla je na godišnjoj razini za 2% ili više, potvrđujući tezu o rasprostranjenom rastu cijena (koji možda neće biti lako iskorijeniti).

(8.) Na dulji rok, poskupljenje hrane ne čini se odveć dramatičnim

Osim promjena na mjesečnoj i godišnjoj razini, DZS nudi i usporedbu aktualnih cijena s prosjekom iz 2015. godine. To je prigoda da testiramo pamćenje i vlastite dojmove (ili fiks-ideje) u pogledu kretanja cijena u dužem vremenskom razdoblju. Nema tu previše iznenađenja: zahvaljujući proaktivnoj fiskalnoj politici, uvjerljivo najviše su porasle cijene u kategorijama "alkoholna pića i duhan" (oznake "alkohol" na grafikonima) te "restorani i hoteli" (na grafikonima označena etiketom "restorani"). Možda će nekima zvučati iznenađujuće, ali u rujnu ove godine, komponenta hrane je, u usporedbi s prosjekom iz 2015. godine, bila skuplja za relativno podnošljivih 7.9%.

(9.) Deset potkategorija s najvećim rastom cijena (u odnosu na prosjek iz 2015.)

Zagrebemo li malo dublje, uočit ćemo da su cijene alkoholnih pića u šest godina porasle za samo 8.8% i nisu ni blizu ljestvice Top 10 potkategorija s najvećim rastom cijene. Rekorder su "poštanske usluge", s rastom od čak 40%, a relativno blizu su i duhanski proizvodi, čije su cijene u promatranom razdoblju porasle za otprilike četvrtinu. Između su novine i nakit, a na popisu se našlo mjesta i za bicikle (to je bilo očito!), ali i za "ulja i masti", jedinog predstavnika iz kategorije "hrana i bezalkoholna pića".

(10.) Deset potkategorija s najvećim padom cijena (u odnosu na prosjek iz 2015.)

Kupuje li još netko medije za snimanje? Ili telefakse? Popis artikala s najvećim padom cijene u posljednjih šest godina vjerojatno najviše iznenađuje (i nameće pitanje metodologije), iako je za knjige bilo očekivano da će se naći na ovoj listi. Odjeća i obuća? Tko bi rekao …


(bonus) Industrija je preuzela dio tereta

Skuplje sirovine, od naftnih derivata do metala, bitno poskupljuju proizvodnju, ali prema recentnim podacima domaća industrija nije prebacila sav teret poskupljenja na leđa potrošača. I dok indeks potrošačkih cijena vrluda oko 3% godišnjeg rasta, indeks proizvođačkih cijena u industriji već drugi mjesec zaredom bilježi dvoznamenkasti rast. I oni se, kao i većina nas, nadaju da će inflacija doista biti prolaznog karaktera te na ovaj način pokušavaju zaštiti svoje tržišne pozicije.

Pročitajte više

 

Pročitajte više