UNATOČ oporavku međunarodnog tržišta, za koje se očekivalo da će se pozitivno odraziti i na oporavak domaćeg tržišta, podaci Hrvatske narodne banke nisu nimalo optimistični. Naime, priljev stranih investicija, koji je u prošloj godini u odnosu na 2008. prepolovljen, svoj negativan trend nastavlja i u ovoj godini.
Dva su moguća razloga za to: ili Hrvatska nije dovoljno konkurentna, ili su strani ulagači skloniji ulagati u druge zemlje u regiji koje pokazuju znakove izlaska iz krize.
U prethodnom desetljeću najveće investicije privukao je sektor financijskog posredovanja, slijedi ga trgovina na malo i energetika, dok se na četvrtom mjestu nalazi jedna industrijska grana - razvoj kemikalija. Naša glavna gospodarska grana - turizam - prema stranim ulaganjima nalazi se tek na desetom mjestu.
Stručnjaci drže kako će se strana ulaganja u Hrvatsku povećati tek po ulasku zemlje u EU, kada će se percepcija rizika ulaganja u Hrvatsku promijeniti nabolje, piše Vjesnik. Prepreke ulaganju čini i nedostatak industrijske politike, kao i previsoki troškovi rada i još uvijek velike administrativne barijere. Hrvatska u usporedbi sa susjedima ulagačima nudi manje povlastica, poreznih i drugih olakšica, pa nije čudno što smo propustili nekoliko prilika da zemlju osnažimo kroz proizvodni sektor.
Za usporedbu, Srbija je Fiatu dala gotovo sve što je poželio samo da u Kragujevcu oživi proizvodnju i zaposli radnike. Slično je postupila i Slovačka u industrijskoj proizvodnji koja ove godine bilježi fantastične stope oporavka.
Premijerka Jadranka Kosor sredinom svibnja ove godine na otvaranju Hrvatskog investicijskog foruma, a uoči godišnje skupštine EBRD-a, uvjeravala je okupljene kako Hrvatska svjetskim ulagačima nudi niz prednosti kao što su "infrastrukturna opremljenost, izuzetan geoprometni položaj, kvalitetna i obrazovana radna snaga, konkurentan i atraktivan sustav poticaja i potpora za izravna ulaganja".