On pretpostavlja da težina snijega deformira Zemljinu koru. ´Ako padne više snijega, povećava se kompresija i stvara pritisak na tektonske rasjede. Dok se snijeg topi, pritisak slabi, a to može uzrokovati njihovo pomicanje´, kazao je.
Heki je analizirao podatke o visini snijega izmjerenoj na japanskim planinama kako bi izračunao prosječnu masu snijega iznad rasjeda tijekom zime. Otkrio je da duž gotovo cijelog planinskog lanca postoji snažan pritisak koji odgovara sloju vode dubokom jedan metar.
Čini se da topljenje snijega utječe samo na pojavu velikih potresa, izjavio je Heki, koji misli da je to zato što promjena pritiska nije dovoljno brza da bi uzrokovala i manje potrese. On dodaje da bi snježni pokrov morao utjecati samo na rasjede koji se nalaze bliže površini, jer bi težina snijega za one koji se nalaze dublje bila beznačajna u odnosu na težinu Zemljine kore.
´To je zanimljiva ideja´, rekao je Ian Main, geofizičar sa sveučilišta Edinburgh dodajući da ipak ne vjeruje kako bi taj efekt bio dovoljno snažan za izazivanje potresa.
Heki priznaje da samo japanski podaci nisu dovoljni za dokazivanje teorije jer postoje podaci o samo 26 takvih potresa, no nada se da će pronaći dokaze i u drugim dijelovima svijeta. Idući je na njegovoj listi Island, koji ima kvalitetne povijesne podatke, mnogo snijega i česte potrese.