Svi oni terete se da su protuustavno djelovali sudjelujući u uspostavi tzv. hrvatske samouprave u BiH u proljeće 2001. godine, odbijajući na taj način priznati zakonitu vlast uspostavljenu na temelju rezultata izbora održanih u listopadu 2002. godine.
Uz to terete se i za pokušaj protuzakonitog raspuštanja hrvatske sastavnice Vojske Federacije BiH.
Tročlano vijeće Suda BiH kojim predsjeda Talijan Pietro Spera prihvatilo je argumente branitelja nekih od optuženih kako je nemoguće očekivati kvalitetno vođenje glavne rasprave u slučaju tzv. hrvatske samouprave, dok istodobno traje rasprava u predmetu "Hercegovačka banka" u kojemu je bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić prvooptuženi.
Argumentirajući ovakav zahtjev, Jelavićev odvjetnik Josip Muselimović upozorio je sudsko vijeće kako ga, tijekom pripreme suđenja po optužnici koja ga tereti za ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti Federacije BiH, podrivanje njezine obrambene moći te zloporabu položaja i ovlasti, nitko nije posjetio kao pritvorenika iako je to obveza koja proistječe temeljem Zakona o kaznenom postupku.
Jelavić se nalazi u zatvoru Kula kod Sarajeva od siječnja 2004. godine kada je uhićen na temelju optužnice za zloporabu financijske pomoći koja je preko "Hercegovačke banke" pristizala iz Hrvatske.
Uz njega je tada uhićen i Prce, koji je u međuvremenu priznao krivnju i nakon toga osuđen na pet godina zatvora, dok suđenje Jelaviću u tom predmetu i dalje traje, a nastavak glavne rasprave zakazan je za 13. siječnja, istog dana kada je trebao slijediti nastavak suđenja za samoupravu.
"Nije mi jasno kako je moguće zakazati dvije glavne rasprave u istom danu kada su za obje potrebne opsežne pripreme", kazao je Muselimović.
Odvjetnik Dragan Barbarić koji Jelavića brani u predmetu "Hercegovačka banka" predložio je u srijedu da odgoda suđenja za samoupravu potraje "dok se ne ukine pritvor" njegovom branjeniku, kada će se moći kvalitetno pripremati za obranu kao i svi ostali optuženi.
Tužitelj John McNair nije se protivio zahtjevu obrane za odgodu suđenja po optužnici za hrvatsku samoupravu, ali je tražio da ona ne bude dulja od 30 dana.
On je predložio da se nakon tog razdoblja sudsko vijeće ponovo sastane i razmotri tijek suđenja u predmetu "Hercegovačka banka", a nakon toga odluči može li se početi i s glavnom raspravom u slučaju hrvatske samouprave, što je sudac Spera i prihvatio.
U međuvremenu sudsko vijeće, u kojemu su još Finkinja Susanne Moller te domaća sutkinja Zorica Gogala, razmotrit će i ostale prethodne prigovore obrane, među kojima i one o nadležnosti suda te uporabi jezika.
Branitelj Miroslava Prce, Žarko Bulić, ponovo je iznio prigovor kako sudsko vijeće u kojemu su dva člana stranci nema legitimitet suditi građanima BiH, kojima Ustav jamči pravo na suđenje pred sudom u kojemu će suci biti također državljani te zemlje.
On je također iznio ocjenu kako suci-stranci kao i tužitej McNair nisu ispunili neke od temeljnih uvjeta za obavljanje sadašnjih dužnosti, jer nisu položili ni odgovarajuću prisegu koja bi ih obvezala na postupanje sukladno Ustavu i zakonima BiH.
Slične prigovore što ih je Bulić kao Prcin branitelj iznio i tijekom suđenja u slučaju "Hercegovačka banka" Sud BiH je odbacio.