Optuženog Milovana Ždrnju je kao pripadnika JNA viđao kad je osiguravao predaju vukovarskih branitelja iz Borovocommerza, rekao je Bašić, dodavši kako ne zna što se dalje događalo s braniteljima koji su, kako je naveo, nakon predaje "utovarani u kamione i autobuse".
Svjedoci Veljko Tripković iz Vukovara i Milan Lakić iz Novog Sada, pripadnici Vojne policije Novosadskog korpusa tzv. JNA, također su potvrdili kako je u vrijeme predaje branitelja iz Borovocommerza među pripadnicima JNA koji su osiguravali predaju bio i Ždrnja.
Svjedokinja Vesna Mirjanić iz Vukovara, koja je u vrijeme srpske okupacije Vukovara 1991. bila zaposlena kao medicinska sestra u "Borovu", sjeća se da je nakon predaje Borovocommerza, u kojem se nalazio Odjel vukovarske ratne bolnice, u Ulici Blage Zadre u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovu naselju, vidjela optuženog Ždrnju.
"Na glavi je imao šljem, a na sebi maslinastozelenu uniformu", rekla je svjedokinja članovima Sudskog vijeća pod predsjedanjem suca Nikole Bešenskog.
Protiv Milovana Ždrnje optužnica podignuta 2002., a tereti se da je 20. studenoga 1991. u zarobljeničkom logoru u Sremskoj Mitrovici kao pripadnik Vojne policije tzv. JNA udario pendrekom u zatiljak zarobljenoga hrvatskog branitelja Ivicu Pavića iako je vidio da ranjen u stopala obiju noga i da jedva stoji od iscrpljenosti. Kad je Paviću, "koji je od udarca izgubio svijest, u pomoć pritekao ranjeni hrvatski policajac Šimun Karlušić, Ždrnja je i njega udario dva puta u leđa", navodi se u optužnici.
Sudski postupak protiv Ždrnje nastavlja se 3. studenoga.
Ždrnja je u doba mirne reintegracije bio pripadnik "krajinske policije", a u sastav MUP-a Republike Hrvatske prešao je u skladu s Erdutskim sporazumom. Uhićen je u srpnju 2002., u pritvoru je proveo mjesec dana toga ljeta, a onda je pušten da se brani sa slobode.