"Dugotrajna ljetna vrućina ove je godine u Europi pridonijela razvoju dodatne generacije tih moljaca", kaže Regina Kleespies, znanstvenica s njemačkog instituta za zaštitu flore.
Ovaj pet milimetara dugački smeđi moljac, kojeg znanstvenici nazivaju Cameraria ohridella, prvi se puta pojavio 1985. godine na divljim kestenima oko Ohridskog jezera.
Zahvaljujući strujanjima zraka, ovaj se insekt za manje od dva desetljeća proširio središnjom i zapadnom Europom, a u Hrvatskoj je prisutan od 1989.
Kestenov moljac uništava lišće koje zbog toga pada ranije pa se plod kestena ne uspije razviti, objašnjava Sylvie Augustin s francuskog instituta za agronomska istraživanja.
Smeđi moljac može se vidjeti u proljeće na stablima gdje ženka liježe u prosjeku 20 do 40 jaja. Ličinke, kad iziđu iz jaja, ulaze u lišće kestena. Za dva do tri tjedna ličinke se razvijaju u moljce. U jesen, ličinke padaju na zemlju s lišćem i tamo provode zimu.
Baš se zato "mora skupljati lišće sa zemlje i uništavati, jer se tako uništavaju i ličinke moljca", kaže Augustin.
Tijekom prosječnih godina moljac ima tri generacije na godinu, ali visoke temperature, koje su poharale Europu ove godine, pogoduju ovim insektima koji zahvaljujući pogodnim vremenskim uvjetima uspiju proizvesti i pet generacija.
Sedam europskih zemalja (Njemačka, Francuska, Češka, Austrija, Italija, Grčka i Švicarska) 2001. je udružilo snage u borbi protiv ovog moljca, ali rezultati njihove borbe nisu veliki.
"Borba kemijskim sredstvima je preskupa, a dosad se u prirodi nije pojavio prirodni neprijatelj ove vrste moljca", zaključuje Augustin.
(Hina) nab dgk