Koristeći se metodom pronalaženja žarišta određenih prezimena ustanovio je da u SAD-u živi milijun i sto pedeset tisuća osoba koje su svjesne svojih hrvatskih korijena. "No, pokazalo se i da je svako treće hrvatsko prezime nastalo na području današnje Bosne i Hercegovine", kazao je Grgić.
Ocijenio je da u javnom mnijenju vlada kriva predodžba o "jako moćnim Hercegovcima u hrvatskom gospodarstvu" budući da je od 140.000 gospodarskih subjekata tek njih 12,5 posto u sudskom registru zavedeno na ime osoba rođenih u BiH.
Demograf Anđelko Akrap ustvrdio je da je Bosna i Hercegovina veliki biološki rezervoar Hrvatske bez kojeg bi Hrvatska danas imala dvostruko manje stanovništva. Samo od 1991. do 2001. u Hrvatsku je iz BiH došlo 190.000 osoba, uglavnom Hrvata.
"Hrvati iz BiH su igrali veliku ulogu tijekom čitave povijesti i mi im moramo pomoći da tamo opstanu", kazao je Akrap.
Glavni urednik Katoličkog tjednika Ivo Balukčić ustvrdio je da su Hrvati najveće žrtve u ratu u BiH i postdaytonskom miru. Prije rata na tom je području živjelo 820.000 katolika, uglavnom Hrvata, a sada tek 460.000, kazao je. Govoreći o lošim pravima i položaju Hrvata u BiH, Balukčić je ocijenio licemjernima tvrdnje nekih hrvatskih političara da Hrvati u BiH svoje probleme trebaju rješavati u toj zemlji.
Banjolučki biskup dr. Franjo Komarica kazao je da je katolička crkva u Hrvata u BiH u posljednjih 15 godina prošla kroz najdramatičnija razdoblja u povijesti. Upozorio je i na sprječavanje povratka Hrvata na područje Republike Srpske i nikakvu obnovu crkvenih objekata. "Mi katolici u Banja Luci nemamo pravo ni braniti se", kazao je.
Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić kazao je da u teškim prilikama treba pronaći izazov, a on to vidi u boljem upoznavanju koje bi po njemu trebalo srušiti predrasude.
Skup je pozdravio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. "Mi koji smo rođeni s druge stranice granice Zagreb je uvijek bio san", kazao je Bandić, dodavši da je u Hercegovini dobio odgoj, a da je u Zagrebu ostvario svoje ambicije.
Kao jedan u nizu, okrugli stol priredili su Hrvatski katolički radio i Katolički tjednik kako bi Hrvati u Hrvatskoj i BiH osvijestili to da pripadaju istom nacionalnom biću.