Velike kineske vojne vježbe s bojevim streljivom, koje se ovog tjedna odvijaju u zraku i na moru oko Tajvana, događaju se u trenucima kad se bliži datumu koji za planere u Pentagonu ima gotovo sudbinski značaj. Naime, američka vojska već pet godina djeluje pod pretpostavkom da se Kina sprema silom zauzeti Tajvan već 2027. godine, a sada je do tog roka ostalo samo godinu dana, piše Axios.
Sjedinjene Države su, imajući na umu potencijalni rat za Tajvan, izgradile baze na Pacifiku, uložile milijarde u domaću proizvodnju poluvodiča, isporučile oružje Taipeiju i reorganizirale vlastite vojne snage.
Ipak, osjećaj hitnosti nije uvijek pratio ubrzani vremenski okvir. Kao znak da bi se to moglo mijenjati, Trumpova administracija ovog je mjeseca najavila dosad najveću prodaju oružja Tajvanu, vrijednu 11,1 milijardu dolara.
Ubrzo nakon toga, u ponedjeljak, Peking je pokrenuo vježbe koje je njegova vojska opisala kao "strogo upozorenje" separatistima. One uključuju simulirane zračne udare i vježbe mornarice s bojevim streljivom, osmišljene da pokažu sposobnost Kine da okruži i osvoji otok.
Iako su vježbe vjerojatno bile unaprijed planirane, najava američkog sporazuma o oružju razbjesnila je Peking. Glasnogovornik kineskog veleposlanstva izjavio je za Axios da takvi potezi "riskiraju pretvaranje Tajvana u bure baruta" i ubrzavaju mogućnost sukoba.
Paket oružja, koji je izazvao i recipročne sankcije Kine, uključuje raketne sustave HIMARS, haubice, protutenkovske projektile i borbene dronove. Međutim, američka industrijska baza bori se s održavanjem koraka s potražnjom. Primjerice, Taipei neće dobiti sve borbene zrakoplove F-16V koje je kupio od SAD-a do kraja 2026. godine, kako je prvotno obećano.
"Ne proizvodimo ni brodove ni podmornice brže. Postoji stvarna konvergencija problema koji dolaze 2027. godine dok razmišljamo hoćemo li biti spremni", kaže Mike Kuiken, suradnik think danka Hoover Institute. U međuvremenu, SAD gradi zračne piste, luke i baze na pacifičkim otocima, no ti su radovi uglavnom u ranoj fazi i odvijaju se mirnodopskim tempom.
Razdoblje koje prethodi mogućem kineskom potezu često se naziva "Davidsonov prozor", prema izjavi tadašnjeg čelnika američkog Indo-pacifičkog zapovjedništva iz 2021. godine, admirala Philipa Davidsona, koji je vjerovao da Kina želi postići tu sposobnost "u sljedećih šest godina".
Dvije godine kasnije, tadašnji direktor CIA-e Bill Burns potvrdio je da obavještajni podaci pokazuju kako je kineski predsjednik Xi Jinping "naložio Narodnooslobodilačkoj vojsci da bude spremna do 2027. godine za uspješnu invaziju".
Unatoč dugogodišnjoj politici "strateške dvosmislenosti", bivši predsjednik Biden nekoliko je puta izjavio da će SAD braniti Tajvan. S druge strane, predsjednik Trump nije precizirao što bi učinio, a povremeno se žalio da je Tajvan "ukrao naš posao s čipovima".
Uloga Tajvana kao epicentra proizvodnje čipova znači da bi sukob imao goleme posljedice za globalno gospodarstvo, zbog čega je SAD i uložio ogromna sredstva u domaću proizvodnju. Ipak, Tajvan je teška meta.
Izoliran je nemirnim morem, planinskim terenom i ima dobro naoružane snage, uz mogućnost intervencije partnera poput Japana i SAD-a. Američki obavještajci sugeriraju da Xi želi biti spreman za invaziju do 2027., ali ne i da ju je nužno naredio. Mnogi analitičari vjeruju da se Xi nada mirnom rješenju, a Peking se priprema i za druge scenarije, poput blokade otoka.
Glasnogovornik kineskog veleposlanstva Liu Pengyu rekao je za Axios da prodaja američkog oružja "grubo krši načelo jedne Kine i tri zajednička priopćenja Kine i SAD-a, zadire u suverenitet, sigurnost i teritorijalni integritet Kine, potkopava mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu i šalje ozbiljno pogrešan signal 'tajvanskim neovisnim' separatističkim snagama."
"Pitanje Tajvana je u srži kineskih temeljnih interesa i prva je crvena linija koja se ne smije prijeći u odnosima Kine i SAD-a", dodao je.
S druge strane, glasnogovornik de facto veleposlanstva Taipeija u Washingtonu izjavio je da je Tajvan predan održavanju statusa quo. No, "suočavajući se s rastućim agresivnim djelima druge strane, predsjednik Lai je rekao da Tajvan mora napraviti najbolje moguće pripreme za najgore scenarije i biti spreman, bez obzira na vremenski okvir kineske vojske". Stoga Tajvan povećava izdatke za obranu na 3% BDP-a i ulaže u asimetrične sposobnosti.
Predsjednik Trump je, sa svoje strane, jučer izjavio da ga ne brinu najnovije kineske vježbe. Na pitanje nagovještavaju li Xijevu odluku o invaziji, odgovorio je: "Ne vjerujem da će to učiniti."