Nova europska analiza otpadnih voda i droga pokazala je da ni Zagreb ni Split nisu među prvih 20 europskih gradova s najvećom razinom upotrebe stimulativnih droga, te da istodobno u cijeloj Europi raste konzumacija kokaina, rečeno je na predstavljanju istraživanja za 2025.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) predstavio je rezultate istraživanja za proteklu godinu, koje je provela europska mreža SCORE u suradnji s Agencijom Europske unije za droge (EUDA). U istraživanje je bilo uključeno 115 gradova iz 25 država članica EU, kao i Norveška i Turska.
Analizirana je prisutnost šest vrsta droga, MDMA (ecstasy), kokaina, amfetamina, metamfetamina, ketamina i kanabisa, putem metabolita u otpadnim vodama, što omogućuje uvid u stvarne obrasce konzumacije u populaciji.
Rezultati pokazuju da su u Europi porasle razine upotrebe kokaina i ketamina, dok je MDMA u padu, a kanabis i amfetamin uglavnom bilježe stabilne trendove.
U hrvatskim gradovima vidljive su razlike, u Zagrebu je zabilježen porast MDMA-a i amfetamina u odnosu na prethodnu godinu, dok je kod kokaina uočen pad. U Splitu je, s druge strane, zabilježen porast kokaina i kanabisa, dok su razine MDMA-a niže nego u Zagrebu.
Sve analizirane droge detektirane su i u Zagrebu i u Splitu, no nijedan od ta dva grada nije među 20 europskih gradova s najvišim zabilježenim razinama upotrebe pojedinih droga po stanovniku.
Kanabis ostaje najraširenija droga i prisutan je u svim analiziranim gradovima, uz relativno stabilne razine, dok amfetamin također ne pokazuje veće promjene, ali uz izražene regionalne razlike.
Podaci potvrđuju i tipične obrasce konzumacije – razine kokaina i MDMA-a u pravilu su više tijekom vikenda, što upućuje na rekreativnu uporabu, dok su kod kanabisa i amfetamina razine ravnomjernije raspoređene tijekom tjedna.
Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova Dražen Rastović istaknuo je da je porast uporabe kokaina povezan s povećanom proizvodnjom u Južnoj i Srednjoj Americi te rastom njegove dostupnosti na europskom tržištu.
"Proizvodnja kokaina je u enormnom porastu, a Europa je najveće i najbogatije tržište. Pripadnici balkanskog narkokartela sudjeluju u opskrbi europskog tržišta s više od 50 posto", rekao je Rastović.
Dodao je da je u Hrvatskoj u 2025. godini zabilježen rekordan broj zapljena droga, oko 12.000 pojedinačnih zapljena, dok ih je 1991. bilo 497, što ukazuje na višestruki rast kaznenih i prekršajnih djela povezanih s narkotržištem.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak upozorio je da trendovi u Hrvatskoj prate europske, uz napomenu da su količine ketamina u Hrvatskoj i dalje znatno niže.
"Na razini Europe situacija je zabrinjavajuća, raste i potražnja i ponuda, pojedine droge postaju jeftinije i dostupnije", rekao je Capak.
Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Željko Petković istaknuo je da procijenjeni godišnji rast proizvodnje kokaina iznosi između 10 i 20 posto. "Ta droga se mora negdje plasirati, a Europa je najveće i najbogatije tržište", rekao je Petković. Istraživanje se provodi od 2011. godine, a Split je uključen od 2024. godine.