S OBZIROM na to da ministar zdravstva Vili Beroš nije član Stožera civilne zaštite RH, postavlja se pitanje jesu li uopće zakonite odluke koje je donio Stožer. Naime, prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, odluke koje je donosio Stožer su u nadležnosti ministra zdravstva.
Vlada Republike Hrvatske na jučerašnjoj je sjednici donijela odluku da u sabor po hitnom postupku uputi Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Nacrtom konačnog zakona. Time Plenkovićeva vlada zapravo pokušava naknadno legitimirati odluke Stožera civilne zaštite, na čijem je čelu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, tako što će Stožer civilne zaštite sada odjednom ubaciti u spomenuti zakon.
Ministar Beroš nije član Stožera civilne zaštite RH?!
No član Nacionalnog stožera civilne zaštite nije ministar zdravstva Vili Beroš, kako se vidi iz Rješenja o imenovanju načelnika, zamjenika načelnika i članova Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, koje je vlada donijela na sjednici 20. veljače i koje je objavljeno u Narodnim novinama. Kao predstavnica Ministarstva zdravstva u Nacionalni stožer je imenovana dr. med. Vera Katalinić-Janković, a zanimljivo je i da među imenovanim članovima Stožera nije ni ravnateljica Infektivne klinike Fran Mihaljević Alemka Markotić, za koju bi svatko tko prati konferencije za medije Stožera pomislio da jest članica.
Index se ministru zdravstva Viliju Berošu jutros obratio s jednostavnim pitanjem: “Je li član Stožera i kako objašnjava rješenje vlade u kojemu ga se ne navodi kao člana Stožera?” Odgovor ćemo objaviti kada i ako ga dobijemo.
Provjerili smo i sve objave u Narodnim novinama koje se tiču Stožera civilne zaštite RH otkako je donesena odluka o imenovanju ministra Božinovića na mjesto načelnika i nigdje se ne spominje ministar zdravstva kao član, a nije donesena ni nekakva naknadna odluka vlade koja Beroša čini članom Stožera.
Hitne izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti
Beroševo članstvo u Stožer civilne zaštite RH je ključno jer bez toga se nalazimo u situaciji u kojoj su sve odluke Stožera, po svemu sudeći, donesene mimo zakona. Zato vlada sada i pokušava ekspresno progurati izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Vladi je kao smokvin list za izmjene zakona poslužilo to što koronavirus odnosno covid-19 nije izrijekom naveden među zaraznim bolestima koje se spominju u zakonu (izvorno donesenom 2007., kao dio zakona obaveznih za ulazak u Europsku uniju), no čini se da je prava namjera izmjena retroaktivno pravno dati legitimitet odlukama Stožera.
“Kao opći zakonodavni model upravljanja krizom, primjeren težini i urgentnosti opisane pandemije/epidemije koju odlikuju brze i nepredvidljive promjene te stalna opasnost od eksponencijalnog rasta oboljelih, predlaže se institucionalni model prema kojem Stožer civilne zaštite djeluje i odlučuje u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pod neposrednim nadzorom Vlade Republike Hrvatske”, navodi se u obrazloženju predloženih zakonskih promjena.
Vlada želi nadzirati samu sebe
“Predloženi model osigurava da poduzete mjere postižu zadane legitimne ciljeve (u prvom redu zaštitu života i zdravlja ljudi), ali da te mjere, kao i njihov intenzitet, istodobno budu takve da strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili ograničeni samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem. Prema predloženom modelu, nadzor nad postizanjem tih ciljeva bio bi u rukama Vlade Republike Hrvatske”, tvrde iz Plenkovićeve vlade.
Ključna izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti je sljedeća: “Kada je sukladno članku 2. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona proglašena epidemija zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti u odnosu na koju je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju, odnosno epidemiju ili opasnost od nje, sigurnosne mjere iz stavaka 1. do 3. ovoga članka može odlukom narediti, u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, i Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske. Odluke Stožera donose se pod neposrednim nadzorom Vlade Republike Hrvatske.“
Naknadno dopisivanje Stožera u Zakon o zaraznim bolestima
Dakle, naknadno se Stožeru civilne zaštite daju ovlasti koje po trenutno važećem zakonu ima primarno samo ministar zdravstva.
Sigurnosne mjere su, prema Zakonu o zaraznim bolestima, npr. osnivanje karantena, zabrana putovanja u državu u kojoj postoji epidemija, ograničenje ili zabrana prometa pojedinih vrsta roba i proizvoda, ali i “zabrana kretanja osoba, odnosno ograničenje kretanja u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima”.
Prema važećoj verziji zakona te sigurnosne mjere proglašava ministar zdravstva “na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo”. Nema tu nikakvog Stožera civilne zaštite niti ministra unutrašnjih poslova u igri. U predloženim izmjenama zakona, koje vlada želi progurati po hitnom postupku, odjednom “sigurnosne mjere može odlukom narediti, u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, i Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske”.
Ustavni stručnjak Gardašević: Vlada pokušava dobiti naknadnu potvrdu odluka Stožera
Za komentare ove situacije smo se obratili profesoru ustavnog prava Đorđu Gardaševiću s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
>> Profesor ustavnog prava za Index objasnio sve što morate znati o izvanrednom stanju
“Htio bih vrlo jasno reći dvije stvari. Kao građanin, podržavam sva nastojanja Stožera civilne zaštite RH i ostalih institucija da se suzbije epidemija covida-19. Kao nekome tko nije liječnik, čini mi se da je epidemiološka situacija u Hrvatskoj dobra i zbog toga sam kao građanin sretan. Kao pravniku, čini mi se da u radu Stožera postoje određeni problemi u smislu pozivanja na zakone iz kojih proizlaze ovlasti donošenja mjera protiv epidemije”, ističe Gardašević na početku.
Đorđe Gardašević, profesor ustavnog prava
Dodaje kako već skoro mjesec dana upozorava da “mogućnost izricanja tih mjera proizlazi iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, a ne iz Zakona o sustavu civilne zaštite". "Čini mi se očitim da je i vlada uočila tu činjenicu pa sada nastoji u saboru dopuniti Zakon o zaštiti pučanstva, a kako bi se dobila naknadna potvrda da su odluke Stožera u skladu sa zakonom", kaže.
"Potrebna dvotrećinska većina u saboru"
“Specifičan problem je, čini mi se, i u tome što te mjere formalno određuje ministar za zdravstvo, na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a ne Stožer civilne zaštite. Problem je u tome što ministar Beroš formalno nije naveden u Rješenju vlade o imenovanju članova Stožera civilne zaštite RH od 21. veljače 2020. godine, a po Narodnim novinama ne vidim ni da je imenovan kasnije. Ako je to tako, znači da je Stožer sve odluke do sada u formalnom smislu donosio bez njega”, tumači Gardašević.
“Sabor bi sada usvajanjem dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti pravno gledano mogao, i morao, potvrditi ranije odluke Stožera. Međutim, kako čvrsto vjerujem da se mi nalazimo u stanju velike prirodne nepogode, a ove dopune Zakona se odnose na područje ustavno zajamčenih ljudskih prava i sloboda, po mojem mišljenju sabor bi to morao potvrditi dvotrećinskom većinom svih zastupnika”, zaključuje ovaj ustavni stručnjak.
Ustavnopravni nered
Vlada izmjenama Zakona o zaraznim bolestima pokušava još jednom popraviti ustavnopravni nered koji je izazvala svojom odlukom da ne proglasi stanje velike prirodne nepogode (u kojem se nedvojbeno nalazimo) po članku 17. Ustava RH, što bi značilo da se mjere poput ograničavanja slobode kretanja morale donijeti dvotrećinskom većinom u saboru.
Plenković želi u svojim rukama zadržati sve zasluge u borbi protiv koronavirusa, te ne ovisiti o dogovoru sa saborskom opozicijom, pa sada izvodi najnoviju pravnu akrobaciju s izmjenama Zakona o zaraznim bolestima kako bi pokušao naknadno pokriti nezakonite odluke Stožera, koje je žestoko kritizirao i ustavni sudac Andrej Abramović.
Upozorenje ustavnog suca Abramovića
>> Ustavni sudac kritizirao način na koji se donose mjere: To je de facto diktatura
"Dana 23.03.2020. godine Stožer civilne zaštite RH donio je 'Odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u RH', prema kojoj se ograničava kretanje na hitne službe, opskrbu i dostavu, uvode propusnice etc. Sasvim je nedvojbeno da se tom odlukom ograničavaju ljudska prava. Prvi problem je da mjeru donosi Stožer civilne zaštite, ali u Zakonu o sustavu civilne zaštite takva mjera nije predviđena, niti je zakon dopunjen u tom smjeru ad hoc novelom od 18. ožujka 2020. godine. Da bi se mjerom mogla ograničavati ljudska ustavna prava, mjera ograničenja mora biti zakonom predviđena i mora ju odrediti nadležno tijelo. Ako nije predviđena, mora biti donesena u zakonodavnom postupku i u predviđenoj proceduri. Kao što je gore već rečeno, sam zakon nalaže da prije donošenja mjera reakcije najprije treba proglasiti stanje katastrofe, a što jasno diktira zakonsku proceduru. Ne može se na Stožer civilne zaštite novelom Zakona o sustavu civilne zaštite prenijeti ovlasti svih tijela iz svih zakona, jer to znači suspenziju demokracije, de facto diktaturu. Usput rečeno, Odluka je i inače nomotehnički manjkava na opasan način, pa tako ne sadrži čak niti okvirni rok trajanja mjere ograničenja koju predviđa", upozorio je u autorskom tekstu ustavni sudac Abramović.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.