Švedska, koja trenutno čeka na ulazak u NATO, obvezala se poslati kopnene borbene jedinice da sudjeluju u operacijama saveza duž ruske granice. Premijer Ulf Kristersson rekao je da Stockholm neće čekati ratifikaciju kandidature za članstvo od Mađarske i Turske te da će poslati švedske trupe u Latviju na istočnu granicu NATO-a.
>> Švedski ministri upozorili građane: Pripremite se za rat
"Švedska i njezini susjedi žive u izravnoj sjeni ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine", rekao je Kristersson. "Ali ruske prijetnje, dezinformacije i kibernetički napadi pokušaj su destabilizacije cijele Europe. Prošle godine sam najavio da je Švedska spremna osigurati kopnene borbene jedinice za obranu baltičkih zemalja. Danas mogu izvijestiti da vlada namjerava doprinijeti bojnim snagama predvođenima Kanadom u Latviji", rekao je, prenosi Newsweek.
Još nije jasno koliko će biti velik ili dobro naoružan švedski kontingent. Švedski dnevnik Dagens Nyheter citirao je neimenovane vojne izvore koji su rekli da će se snage sastojati od oko 800 vojnika, uz podršku oklopnih vozila. Načelnik švedske vojske Jonny Lindfors ranije je rekao da bi snage mogle biti raspoređene početkom 2025.
Prva linija obrane protiv Rusije
Švedske snage pridružit će se borbenoj grupi veličine bataljuna Enhanced Forward Presence (EFP) pod vodstvom Kanade, jednoj od četiri takve formacije bazirane u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj i namijenjene kao prva linija obrane protiv svake moguće ruske kopnene invazije na baltičke države.
Latvijski ministar obrane Andris Spruds pozdravio je najavu Stockholma. "Zadovoljni smo ovom važnom odlukom koja će, zajedno s nadolazećim prijemom Švedske u NATO, postati značajno ulaganje u jačanje regionalne sigurnosti i obrane Latvije", napisao je na X-u, ranije poznatom kao Twitter.
Borbena grupa predvođena Kanadom trenutno uključuje kontingente iz Albanije, Kanade, Češke, Islanda, Italije, Crne Gore, Poljske, Slovačke, Slovenije i Španjolske. Ukupan broj vojnika je oko 4000, sa sjedištem snaga u vojnom kampu Ādaži, u blizini glavnog grada Rige.
Zemlje NATO-a rade na proširenju veličine i sposobnosti borbenih skupina od ruske invazije Ukrajine u punom opsegu u veljači 2022.
Prekid 200 godina neutralnosti
Švedska još uvijek čeka da postane trideset druga članica NATO-a jer je njezino pristupanje zaustavljeno bilateralnim napetostima s Turskom. Mađarski parlament također odgađa ratifikaciju kandidature Stockholma, iako se očekuje da će premijer Viktor Orbán popustiti nakon što turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan odustane od svog protivljenja.
Švedska i Finska započele su proces pridruživanja NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu. Za Švedsku je to značilo prekid 200 godina neutralnosti, iako je Stockholm dugo tijesno surađivao s NATO-om, član je Europske unije i bio je uključen u nekoliko stranih vojnih operacija uključujući rat u Afganistanu, mirovne operacije pod vodstvom NATO-a nakon rata u Bosni i intervenciju saveza u Libijskom građanskom ratu.
Kristersson je rekao da njegova vlada povećava potrošnju za obranu za oko 2.6 milijardi dolara kako bi dosegla NATO-ov cilj potrošnje od 2 posto BDP-a. "Izdaci za obranu udvostručit će se između 2020. i 2024., a s većim resursima dolazi i veća odgovornost za njihovo učinkovito korištenje", rekao je premijer. "Obrana Švedske u ratu naš je ključni zadatak."
Ruski su čelnici u više navrata prijetili Finskoj i Švedskoj zbog njihova okretanja prema članstvu u NATO-u. "Nemamo problema sa Švedskom i Finskom kao što imamo s Ukrajinom", rekao je predsjednik Vladimir Putin prošlog ljeta. "Ako Finska i Švedska žele, mogu se pridružiti. To je na njima", rekao je.
No, dodao je, "ako bi tamo bili raspoređeni vojni kontingenti i vojna infrastruktura, bili bismo dužni odgovoriti simetrično i podići iste prijetnje za one teritorije gdje su se pojavile prijetnje za nas".