Anders Hallstensson iz švedskog grada Arvike već godinama preferira plaćanje gotovinom, no njegova mu je banka onemogućila pristup bankomatima zbog sumnje u pranje novca. U zemlji koja se kreće prema potpunoj digitalizaciji plaćanja, gotovina u rukama postaje indikacija kriminalnih aktivnosti.
U posljednjih 18 mjeseci Hallstensson je podizao 16.000 švedskih kruna (oko 1500 eura) mjesečno na bankomatima i gotovinom plaćao svakodnevne troškove. No Länsförsäkringar Bank posumnjao je u njegove dobre namjere i na temelju Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma od Hallstenssona zatražio račune i potvrde o plaćanjima.
Budući da to nije mogao učiniti, jer kao ni velika većina građana ne čuva papirnate račune nakon kupnje hrane ili goriva, banka mu je blokirala mogućnost podizanja novca na bankomatima. Hallstensson pak smatra da je reakcija banke pretjerana i da se ne radi o nekim posebno visokim iznosima.
"Došao sam do bankomata i dobio poruku da sam prekoračio dopušteni iznos. Ostao sam iznenađen. Rođen sam 1963. godine i za mene je gotovina sigurnost i nešto što se podrazumijeva", objasnio je švedski poduzetnik za lokalni dnevni list Nya Wermlands-Tidningen te nastavio:
"Zahtjev da dostavim račune smatram nerazumnim. Čuva li itko račune 18 mjeseci? To je nemoguće ispuniti. U situaciji sam da se ne mogu braniti bez obzira na to što ispravno postupam. Trošim svoj novac na koji sam platio porez".
U Švedskoj se 90 posto svih novčanih transakcija odvija bezgotovinski, bankovnim karticama i aplikacijama, a gotovina će do kraja desetljeća praktički biti iskorijenjena. Neke usluge, poput javnog prijevoza, gotovo je nemoguće platiti u gotovini.
Novčanice i kovanice koriste se isključivo za plaćanje manjih iznosa. Sve trgovine preferiraju digitalno plaćanje i obeshrabruju kupce da koriste gotovinu, a s opipljivim novcem ni banke više ne žele imati posla. Zbog takve politike ni pljačke banaka više nemaju smisla, pa takva vrsta kriminaliteta u Švedskoj nije zabilježena već pet godina.
Međutim, kritičari ističu da bezgotovinsko društvo postaje strogo nadzirano i ograničava individualne slobode, a manjak gotovine može postati ozbiljan problem za građane u slučaju kibernetičkih i fizičkih napada na energetsku infrastrukturu.
Na upit Nya Wermlands-Tidningena odgovorio je Jörgen Deramond Kronstrand, menadžer u Länsförsäkringar Banku, koji kaže da ne postoje točna ograničenja za podizanje gotovine na bankomatima prije nego što banka reagira.
"Procjenu vršimo na temelju onoga što smatramo normalnim ponašanjem za svakog pojedinog klijenta. Prosječna osoba vjerojatno misli da joj postavljamo više pitanja, ali to je posljedica porasta kriminala", objasnio je Kronstrand.
Hallstensson je sada u procesu promjene banke: "Kada banke ograničavaju pristup osnovnim financijskim uslugama, to riskira da postane ozbiljna strukturna prijetnja sposobnosti ruralnih područja da funkcioniraju, posluju i razvijaju se".