Astronomi su pomoću svemirskog teleskopa James Webb zavirili u vrijeme ranih dana svemira - i primijetili nešto neočekivano. Uočili su šest masivnih galaksija koje su postojale između 500 i 700 milijuna godina nakon Velikog praska. "Ovi objekti su znatno veći nego što je itko očekivao. Predvidjeli smo da ćemo tamo pronaći malene, mlade, bebe galaksije. Umjesto toga pronašli smo one koje su zrele kao i naša", rekao je astrofizičar Joel Leja sa Sveučilišta Penn State.
Webb promatra svemir u infracrvenom svjetlu, koje je nevidljivo ljudskom oku, te stoga može registrirati slabašan sjaj drevnih zvijezda i galaksija. Radi se o revolucionarnom, devet milijardi dolara vrijednom teleskopu koji je sto puta osjetljiviji od Hubblea. Uglavnom promatra svemirska prostranstva u infracrvenom spektru, što mu omogućuje da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde. Teleskop Hubble je funkcionirao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.
Galaksije su toliko masivne da pobijaju 99% modela
Webb bi teoretski trebao moći zaviriti u svemir unazad 13.5 milijardi godina. Znanstvenici procjenjuju da je svemir star oko 13.7 milijardi godina. "Otkriće ovako masivnih formacija galaksija izuzetno rano u povijesti svemira poljuljalo je teorije za koje smo pretpostavljali da su riješena znanost", rekao je Leja, a prenosi CNN.
Galaksije su toliko masivne da pobijaju 99% modela nastanka ranih galaksija u svemiru, što znači da znanstvenici sada trebaju preispitati kako su se galaksije zapravo formirale i evoluirale. Trenutna teorija sugerira da su galaksije krenule kao mali oblaci zvijezda i prašine koji su s vremenom rasli.
"Možda su neke od njih zapravo supermasivne crne rupe"
"Prvi put smo pogledali u jako rani svemir, nismo imali pojma što ćemo tamo pronaći. Na kraju smo otkrili nešto tako neočekivano da stvara probleme znanosti. Dovodi u pitanje cijelu sliku rane formacije galaksija. Prvo sam pomislio da smo nešto pogriješili", navodi Leja.
Jedan od načina da se utvrdi zašto su ove galaksije tako brzo narasle jest spektralna analiza, kojom se gledaju različite valne duljine kako bi se definirali različiti elementi ili odredila prava udaljenost galaksija.
"Spektralna analiza će pokazati jesu li te galaksije stvarne ili ne. Pokazat će nam koliko su velike i koliko su daleko. Ovo je naš prvi pogled, stoga moramo biti otvoreni prema raznim mogućnostima. Iako podaci pokazuju da se vjerojatno radi o galaksijama, mislim da postoji realna mogućnost da se ispostavi kako su neki od ovih objekata supermasivne crne rupe", rekao je Leja.