Foto: FAH, Il Dalmata libero
TRŠĆANSKI “Il Piccolo“ nisu jedine talijanske novine koje su se zainteresirale za hrvatskog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića. I dok tršćanski dnevnik, u razgovoru s neimenovanim diplomatima, upozorava da zapadnoeuropske države ne gledaju blagonaklono na djelovanje i osobu ministra kulture te navode da im je „teško zamisliti suradnju dok takva osoba vodi ministarstvo“ Zlatko Hasanbegović ipak ima i saveznike u Italiji.
Mjesečnik „Il Dalmata libero“ (Slobodni Dalmatinac) pohvalio je ministra kulture i njegove stavove. „Slobodnom Dalmatincu“, odnosno njegovom glavnom uredniku Renzu de' Vidovichu svidjeli su se Hasanbegovićevi povjesničarski stavovi.
De' Vidovich hvali Hasanbegovića zbog sličnog stava o pokoljima za vrijeme i nakon 2. svjetskog rata.
„Ministar kulutre u novoj hrvatskoj vladi koristi izraz kulturna revolucija, koji tršćanski dalmatinci koriste već godinama, označavajući lažnu povijest koja na Talijanima pripisuje strašne zločine koje su po završetku rata počinili komunistički partizani“, piše Renzo de'Vidovich. I dodaje „istina koju govori ministar kulture u paniku baca nasljednike jugoslavenskog komunizma“.
Hasanbegovićeva izjava oduševila Renza de'Vidovicha
Istina, po „ Slobodnom Dalmatincu“ glasi: „govoreći globalno pokolji se pripisuju nacifasitičkom ratu izbjegavajući reći da da su ih počinili jugoslavenski komunistički partizani“, zaključuje de'Vidovich.
„Slobodni Dalmatinac“ posebno ističe stariji članak iz „Il Piccola“ u kojem, prenoseći Index, se navodi Hasanbegovićeva izjava: „Nije Patton ušao u Istru nego Sedma lička. Kamo sreće da ju je Patton oslobodio. Da je Patton ušao u Istru ona bi sada bila dio Italije“.
Zašto je ta Hasanbegovićeva izjava oduševila Renza de'Vidovicha? „Slobodni Dalmatinac“ glasilo je Talijana izbjeglih iz Jugoslavije, najviše Dalmacije i Istre, nakon drugog svjetskog rata. Osim povijesnog grba Dalmacije naslovnicu kite i grbovima Kotora, Dubrovnika, Splita, Šibenika i Zadra, a sam de'Vidovich bio je načelnik „Slobodne općine Zadar u izgnanstvu“. Riječ je o društvu koje još uvijek smatra da istočna obala Jadrana pripada Italiji i neumorno traže pripojenje Istre i Dalmacije.
De'Vidovicj je svojevremeno bio i zastupnik u talijanskom parlamentu, a izabran je kao član Talijanskog socijalnog pokreta – Nacionalne desnice. Stranku su 1946. osnovali bivši članovi Republikanske fašističke partije i obožavatelji Benita Mussolinija. Nekoliko godina po završetku rata de'Vidovich je bio jedan od pokretača nasilnih nemira u Trstu kada se prosvjedovalo protiv savezničke okupacije grada oko kojeg su se još uvijek sporile Jugoslavija i Italija. U nemirima je poginulo nekoliko Talijana, a za poginule je od Berlusconijeve vlade uspio iskamčiti odlikovanje. Danas je de'Vidovich predsjednik Federacije esula iz Istre, Rijeke i Dalmacije, koje ne priznaje hrvatski suverenitet nad onim što još uvijek smatraju talijanskim teritorijem.