Teheran tvrdi da im je u napadu uništeno postrojenje za desalinizaciju vode

Jedno od postrojenja za desalinizaciju na iranskom otoku Kešmu nije u funkciji otkako je pogođeno u zračnom napadu, rekao je dužnosnik ministarstva zdravstva iranskim medijima, ne navodeći kada se napad dogodio.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Postrojenje je van funkcije

"Pitka voda na otoku Kešmu osigurava se postrojenjima za desalinizaciju. Jedno od postrojenja bilo je meta napada i potpuno je van funkcije jer ga nije moguće popraviti u kratkom roku", rekao je voditelj centra za zaštitu okoliša i zdravlja rada ministarstva zdravstva, prema novinskoj agenciji Borni.

Iran je ranije u ožujku rekao da je postrojenje za desalinizaciju na otoku Kešmu bilo meta zračnih napada.

Otok se nalazi uz iransku obalu u Hormuškom tjesnacu, većinom zatvorenom u ratu Izraela i SAD-a protiv Islamske Republike.

Zašto je važna desalinizacija?

Nafta i plin transformirali su Zaljev, pretvorivši rijetko naseljene države u bogate zemlje s blještavim gradovima u samo nekoliko desetljeća. No, ključan dio te priče, koji se često zanemaruje, jest uloga desalinizacije. Upravo je ona, pokretana istim fosilnim gorivima, omogućila demografski procvat u pustinjskim zemljama bez značajnih rijeka.

Desalinizacija je skup i energetski zahtjevan proces kojim se iz morske vode uklanjaju sol, minerali i nečistoće, bilo zagrijavanjem ili propuštanjem kroz membrane pod visokim tlakom. Zaljevske zemlje postale su "kraljevstva slane vode", kaže Michael Christopher Low sa Sveučilišta u Utahu,"One su globalne supersile u proizvodnji umjetne vode iz mora pogonjene fosilnim gorivima."

Ovisnost je drastično porasla: za Kuvajt i Oman iznosi oko 90 %, za Bahrein 85 %, a za Saudijsku Arabiju oko 70 %. Veliki gradovi poput Abu Dhabija, Dubaija, Dohe, Kuwait Cityja i Jeddaha danas su gotovo u potpunosti ovisni o desaliniziranoj vodi. "Njihova gospodarstva, pa čak i kratkoročni opstanak stanovništva, uvelike ovise o sigurnosti tih postrojenja", rekao je Nader Habibi, profesor ekonomije sa Sveučilišta Brandeis.

Iran ne ovisi toliko o desaliniziranoj vodi zbog izvora i velikih planina, no i to bi se moglo promijeniti u idućim desetljećima zbog sve razornijeg utjecaja klimatskih promjena.