Balansirajući između ideološke lojalnosti i pragmatičnog državništva, Larijani je prije rata bio ključna osoba iranske nuklearne politike i strateške diplomacije.
Poznat po umjerenom tonu, 68-godišnjak je nakon dugogodišnje karijere u vojsci, medijima i parlamentu stekao povjerenje ubijenog Hameneija.
Nakon iranskog rata s Izraelom i SAD-om 2025. imenovan je na čelo najviše sigurnosne institucije u zemlji, Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, poziciju na kojoj je bio prije gotovo dvadeset godina.
Izrazito vidljiv bio je u diplomatskoj areni, putujući po zemljama Zaljeva kao što su Oman i Katar, dok je Iran vodio nuklearne pregovore koje je rat na kraju prekinuo.
"Larijani je pravi insajder, pronicljivi operativac koji zna kako sustav funkcionira", rekao je Ali Vaez iz Krizne grupe za Iran.
Rođen je 1957. u Nadžafu u Iraku kao sin uglednog šijitskog klerika bliskog s osnivačem Islamske Republike ajatolahom Ruhollahom Homeinijem. Njegova obitelj desetljećima je bila utjecajna u iranskom političkom sustavu.
Doktorat iz zapadne filozofije stekao je na sveučilištu u Teheranu.
Veteran Iranske revolucionarne garde iz iransko-iračkog rata, Larijani je od 1994. pa idućih deset godina bio direktor državne televizije, a predsjednik parlamenta od 2008. do 2020.
Godine 1996. imenovan je kao Hameneijev predstavnik u Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost. Kasnije je postao tajnik vijeća i od 2002. do 2007. glavni nuklearni pregovarač s Britanijom, Francuskom, Njemačkom i Rusijom.
Natjecao se na predsjedničkim izborima 2005. i izgubio od populističkog kandidata Mahmouda Ahmadinedžada, s kojim se nije slagao oko nuklearne diplomacije. Iz utrke za predsjednika diskvalificiran je 2021. i 2024.
Povratak na čelo Vijeća za nacionalnu sigurnost promatrači su tumačili kao znak promjene u njegovoj reputaciji konzervativca sposobnog da uskladi ideološku predanost s pragmatizmom.
Larijani je podržao nuklearni sporazum sa svjetskim silama iz 2015., koji je propao kada se američki predsjednik Donald Trump iz njega povukao tri godine kasnije.
U ožujku 2025. Larijani je upozorio da bi nastavak vanjskog pritiska mogao dovesti do promjene iranske nuklearne strategije.
"Ne pokušavamo proizvesti nuklearno oružje, ali ako u vezi iranskog nuklearnog pitanja učinite nešto krivo, prisilit ćete Iran da krene tim putem jer se mora obraniti", izjavio je na državnoj televiziji.
Larijani je uporno govorio da se pregovori s Washingtonom moraju ograničiti na nuklearni program i branio je obogaćivanje uranija kao suvereno pravo Irana.
Larijani je bio među državnicima koje je SAD u siječnju sankcionirao zbog represije nad prosvjednicima koji su se pobunili protiv gospodarske krize.
Prema organizacijama za zaštitu ljudskih prava, u brutalnom vladinom obračunu s demonstrantima ubijeni su deseci tisuća ljudi.
Larijani je priznao da su prosvjede izazvali ekonomski problemi, ali je za nasilje okrivio vanjsko upletanje SAD-a i Izraela.