MEĐUNARODNI centar za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu prihvatio je tužbu Ivice Todorića protiv Republike Hrvatske, a kako doznajemo, ako Hrvatska izgubi taj spor, mogla bi Todoriću isplatiti 7 do 8 milijardi eura. U tom slučaju novac bi se isplatio iz proračuna jer Todorić u svojoj tužbi tereti državu da mu je svojim odlukama otela Agrokor.
Na ovom istom sudu Hrvatska je nedavno izgubila spor protiv mađarskog MOL-a. Odluka američkog suda bit će obvezujuća i na nju izgubljena strana nema pravo žalbe. Hrvatska vlada osporavala je nadležnost suda u SAD-u, no njezini argumenti na koncu su odbijeni. Odvjetnici Ivice Todorića u Hrvatskoj još nisu zaprimili odluku, no sasvim je izgledno da se taj sud proglasio nadležnim te prihvatio tužbu Todorića protiv Republike Hrvatske oko preuzimanja Agrokora.
Odvjetnik: Da, ovo je uspjeh za Todorića
"Ivica Todorić smatra kako je ovo svakako korak u dobrom smjeru te dokaz da je argumentacija hrvatske vlade kako ovaj sud nije nadležan za pitanje njegove tužbe bila sasvim pogrešna. Da, riječ je o uspjehu za mog klijenta", ističe u razgovoru za Index odvjetnik Fran Olujić.
Podsjetimo, Todorić je u ožujku 2020. podigao tužbu u Washingtonu te od Hrvatske zatražio odštetu. Todorić tužbu nije podnio kao fizička osoba, već su to učinile njegove nizozemske tvrtke Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V., preko kojih je držao Agrokor.
Tužba počiva na tezi da su ove dvije strane tvrtke bile prisiljene prenijeti kontrolu nad Agrokorom na državu te im je time nezakonito oduzeto ulaganje. Na to ih je prisilila hrvatska država svojim odlukama u vrijeme kada je vlada HDZ-ovog šefa Andreja Plenkovića rješavala krizu u Agrokoru.
Odšteta se plaća iz državnog proračuna
"Sud mora utvrditi je li nastala šteta i u kojim iznosima. U slučaju da odluka bude pozitivna za Todorića, taj iznos odštete trebao bi biti u milijardama eura", kaže odvjetnik Olujić.
Kako neslužbeno doznajemo, odšteta bi mogla ići i preko sedam milijardi eura. Dok se o iznosima odštete još uvijek nagađa jer je teško predvidjeti presudu suda u Washingtonu, jedna stvar je već sad sigurna - iznos odštete teretit će hrvatsku državu, odnosno proračun.
"Da, ako bi bila donesena takva odluka, ona bi se namirila iz sredstava državnog proračuna. Naime, Todorić tvrdi da mu je upravo odlukom državnih tijela nanesena šteta pa bi takvu štetu na kraju morali namiriti svi porezni obveznici u Hrvatskoj", jasan je odvjetnik Olujić.
Odluka američkog suda je obvezujuća i nema prava žalbe
Novoosnovana tvrtka Fortenova, koja je nastala kao rezultat vladina Lex Agrokora, odnosno nagodbe većeg dijela Agrokorovih vjerovnika, odvojena je od Agrokora te se na nju teško može odnositi eventualna odšteta koja bi bila dodijeljena Todoriću u slučaju uspjeha tužbe. Naime, u osnivačkim aktima jasno je definirano da Fortenova nije pravni sljednik Agrokora.
Za sada nije poznato koliko bi točno mogao trajati ovaj postupak, no sigurno će trajati nekoliko godina. U svakom slučaju, odluka arbitražnog suda bit će obvezujuća i konačna kako za tužitelja Todorića, tako i za tuženika Hrvatsku, a gubitnička strana nema pravo žalbe na presudu.
Vlada: Sve što smo radili bilo je utemeljeno na zakonu
O ovom slučaju očitovala se i hrvatska vlada, koja naglašava da Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova samo ocjenjuje prethodna pitanja i da će u daljnjem tijeku postupka iznositi argumente vezane uz samu bit spora.
"Svi potezi koje je vlada poduzimala bili su utemeljeni na zakonu, vodeći računa o ukupnoj gospodarskoj i financijskoj stabilnosti Hrvatske, očuvanju radnih mjesta i opstanku kompanije", naglašava se u tom priopćenju vlade.
Podsjetimo, iz dokumentacije, e-mailova, izjava i članaka koje je objavio Index od svibnja do srpnja 2018. godine jasno proizlazi da su premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković i potpredsjednica vlade Martina Dalić ne samo namjerno obmanjivali hrvatsku javnost govoreći neistine o stanju u Agrokoru nego su kao premijer i potpredsjednica vlade iskoristili svoje položaje kako bi posebna skupina koju su odabrali mogla zaraditi na poslovima u Agrokoru nakon stupanja na snagu Lex Agrokora i ulaska posebnog vladinog povjerenika Ante Ramljaka u središte bivše tvrtke Ivice Todorića.
Tko je tko u Aferi Borg
Ramljak je bio član skupine Borg, kako su se sami nazvali, u kojoj su bili vlasnici, predsjednici i djelatnici brokerskih kuća, konzultantskih tvrtki i odvjetničkih ureda te su tajno radili za vladu na pripremi zakona. Grupa Borg djelovala je neformalno, članovi nisu bili obvezani ugovorom o tajnosti niti su bili ograničeni da te informacije ne koriste za vlastite poslove. Redovito su na sastancima osobno o detaljima informirali premijera Plenkovića.
Plenković i Dalić su sve do svibnja 2018. godine, odnosno do trenutka kada je Index objavio prvi u nizu članaka o e-mailovima potpredsjednice Dalić, negirali postojanje grupe te su tvrdili da je Dalić osobno pisala zakon. Na kraju se ispostavilo da je zakon pisala skupina ljudi povezanih s Plenkovićem i Dalić, koja je kasnije na primjeni tog zakona i zaradila.
Ne vodeći računa o javnom interesu i transparentnom vođenju procesa sanacije Agrokora, Plenković i Dalić su privatnim osobama koje nisu bile vezane ni za jednu javnu funkciju odavali ne samo povjerljive pravne i financijske podatke nego i sadržaje povjerljivih razgovora članova vlade s investitorima, bankarima i diplomatima iz Rusije te ostale pravne i financijske podatke koji nisu bili poznati javnosti.
Istraga USKOK-a i DORH-a o aferi Borg završila je u rekordnom roku, u svega nekoliko tjedana. USKOK je službeno objavio da vezano za aferu Hotmail, koju je otkrio Index, nema elemenata kaznenog djela kod bivše potpredsjednice Martine Dalić, premijera Andreja Plenkovića, bivšeg vladinog povjerenika Ante Ramljaka i tadašnjeg ministra financija Zdravka Marića. Njihovo obrazloženje bilo je prepuno nelogičnosti, nedorečenosti, pa i lažnih tvrdnji, što je bio dokaz o traljavo obavljenom poslu.