CIJENA goriva u Hrvatskoj probija povijesne rekorde, a vlada pokušava na bilo kakav način ograničiti udar na građane. Još sredinom listopada prošle godine su cijene ograničene na 10 i 11 kuna, sve do 7. prosinca 2021. Cijene su ponovo ograničene u veljači 2022., u ožujku su smanjene trošarine i fiksirana marža trgovaca. Ali zbog rasta cijene sirovine nafte na svjetskom tržištu, sve te mjere su bile uzaludne.
Početkom lipnja je vlada ponovo smanjila trošarine, a i smanjena je maksimalno dopuštena marža trgovaca. Novom uredbom je određeno da se cijene mogu mijenjati svakih 14 dana.
Na to je reagirala Udruga malih trgovaca naftom tvrdeći da po fiksiranim maržama ostvaruju dnevni gubitak pa će morati zatvoriti svoje benzinske postaje. To znači da će praktički nestati 20 posto tržišta koje one drže.
Najnovije vladine mjere fiksiraju najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama koje se ne nalaze na autocestama na postojećih 13.50 kuna za benzin, za dizelsko gorivo na 13.08 kuna i za plavi dizel na 9.45 kuna.
Plenković: Fiksiramo cijene goriva na svim pumpama osim na autocestama
Za pretpostaviti je da su autoceste izuzete kako bi se iskoristio dolazak turista automobilima i napunila državna blagajna, a istodobno se građanima Hrvatske pomoglo kod fiksiranja cijena ispod tržišne.
Time je pametno izbjegnut problem koji je nastao u Mađarskoj, kada su fiksirane cijene na niže, a građani stranih zemalja počeli prelaziti granicu da bi napunili spremnike u Mađarskoj i time iskoristili fiksiranje cijena. Ubrzo je Mađarska odredila da strani građani moraju plaćati punu cijenu, što je izazvalo negativne reakcije u EU.
Vanđelić je predložio da država vaučerima subvencionira gorivo za građane
Dan prije nego što je vlada fiksirala cijene goriva, osim na autocestama, u HTV-ovoj je emisiji Nedjeljom u dva gostovao bivši šef Fonda za obnovu grada Zagreba, nesuđeni premijer i zagrebački gradonačelnik Damir Vanđelić. Među ostalim temama je komentirao i rast cijena goriva.
"Budući da smo mi turistička zemlja i oko 25% PDV-a proizlazi iz turizma... Mislim da će ova sezona biti rekordna i da ćemo ostvariti preko 70 milijuna noćenja. Budući da dolaze turisti, snižavanjem cijena goriva mi snižavamo i cijenu goriva njima. Međutim, to nije cilj naše vlade. Cilj vlade je da budemo socijalni i kompenziramo ovaj energetski udar koji se dogodio i energetsko siromaštvo koje nam predstoji", rekao je Vanđelić.
Vanđelić: Umjesto manjih cijena u sezoni, vlada nam treba refundirati razliku
"Austrija iz paketa od 600 milijardi eura svakom građaninu daje 500 eura, svakom djetetu 250, a socijalno ugroženima još 300 eura. Takav prijedlog smo i mi razrađivali. Došli smo do ideje da Centar za vozila Hrvatske, koji ima te podatke, izračuna koliko je netko prešao kilometara i vrati građanima 3 kune za svaki prijeđeni kilometar, putem vaučera za gorivo ili na registraciji. Treba subvencionirati građane, a ne turiste koji su nagrnuli u Hrvatsku", objasnio je.
Njegov plan je drugačiji od onoga što je napravila vlada, ne dira u cijene pa oslobađa benzinske stanice da samostalno određuju cijene, ali istodobno teret visokih cijena goriva prebacuje na državu umjesto distributere naftnih derivata.
Energetski stručnjaci nisu skloni ideji, predlažu alternative
Razgovarali smo s gospodinom Davorom Šternom, energetskim stručnjakom i nekadašnjim ministrom gospodarstva, o situaciji s cijenama goriva, ali i prijedlogu Damira Vanđelića.
"Ideja gospodina Vanđelića mi se ne čini ni razboritom ni provedivom", rekao je.
"Ali bih ponudio alternativu i njegovom planu i vladinom fiksiranju cijena. Smatram da se INA, kao ipak državna kompanija, treba staviti u funkciju na način da ona pokriva gubitke umjesto ostatka gospodarstva. Trebala bi prodavati gorivo distributerima i svojim krajnjim kupcima na vlastitim benzinskim postajama po nižoj cijeni od tržišne te eventualno prihvatiti određeni gubitak u poslovanju", rekao je Štern.
"To bi se moglo dogovoriti s Mađarima zbog trenutnih izvanrednih okolnosti. Ako su oni mogli tražiti posebni tretman od EU, onda bi i oni trebali pokazati razumijevanje za ostale", smatra.
Napominje da cijene derivata na Mediteranu, a koje služe za obračun cijena u Hrvatskoj, nisu realne i da su duboko manipulirane od strane proizvođača i trgovaca. "Imamo i vlastitu rafineriju koja može prerađivati našu naftu i ostale vrste laganih nafti pa pri tome, ne računajući na prevelike marže u preradi, proizvoditi znatno jeftinije gorivo", napominje Štern.
Energetski stručnjak Igor Grozdanić je blaži prema Vanđelićevom planu o tome da vlada ne smanjuje cijene goriva, ali da subvencionira građanima cijenu goriva kroz vaučere.
"Osobno ne bih dirao u cijene naftnih derivata, posebno ne u cijene premium goriva. Dugo smo gradili tržište naftnih derivata, prije desetak godina smo imali ozbiljnijih problema. Danas je tržište stabilno sa zadovoljavajućom kvalitetom goriva. Vlada je napravila to što je napravila. Vaučere bih davao da građani prijeđu na uporabu obnovljivih izvora, konkretno za ugradnju sunčevih energana ili za korištenje u javnom prijevozu, od vlakova do autobusa", komentirao je Grozdanić temu rješenja za rast cijena goriva i plan gospodina Vanđelića.
"Ovo je prilika da ulažemo u bržu energetsku tranziciju i zamijenimo vozila na fosilna goriva prije svega u javnom prijevozu kao i sama osobna vozila", zaključuje.
Podsjećamo, EU parlament je izglasao zabranu prodaje novih automobila na benzin i dizel od 2035. kako bi se ubrzao prijelaz Europske unije na električna vozila. Zakon još nije konačan, ali potvrđuje poziciju parlamenta za nadolazeće pregovore s državama članicama oko konačnog zakona.
Država bi subvencioniranjem samo pogoršala problem
Osim energetskog, bitan je i ekonomski aspekt. Cijene energenata, poput goriva, jedan su od glavnih izvora inflacije tj. rasta cijena. Baš se rast cijene goriva brzo prelijeva kroz cijelo gospodarstvo jer je, direktno il indirektno, cijena goriva ugrađena u svaku djelatnost.
Boris Podobnik, ekonomski stručnjak i profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM), kritičan je prema ideji da država vaučerima subvencionira građanima kupnju goriva.
"Generalno nije dobro da država bude redistributer novca gdje to nije nužno je se tako potiče administracija. Država treba jednostavno smanjivati namete. Samo teško da bi naša država išta vraćala građanima jer da joj je to želja, već sad bi, recimo, maksimalno smanjila trošarine na goriva", smatra Podobnik.
"A zašto ne smanjuje? Pa jer želi više novca za sebe. Zanima me samo bi li predlagači ovakvih mjera otpuštali nepotrebne u državnom sektoru da su na čelu vlade jer kod nas smanjivanja trošarina i PDV-a nema jer i nepotrebnima moraš isplatiti plaće", zaključuje.
Gorivo u Hrvatskoj je skupo zbog države, oporezuje se kao u Njemačkoj
Naravno, neke djelatnosti koriste više goriva od drugih, ali za obavljati praktički bilo kakvu djelatnost, i za gospodarstvo općenito, uvijek je ključan prijevoz. Upravo se zbog prijevoza rast cijene goriva širi kroz rast cijena u cijelom gospodarstvu.
Vlada je izabrala politike cjenovne kontrole da bi se borila protiv efekta prelijevanja rasta cijena s benzinskih stanica na ostatak gospodarstva, što bi dodatno povećalo ionako alarmantnu stopu inflacije od 10.8 posto.
Očekivano, vlada je na mudar način zaštitila državnu blagajnu tako da se ograničenje cijena ne odnosi na benzinske postaje uz autocestu. Jedan od rijetkih subjekata koji profitira povećanjem cijena goriva je upravo država, koja ujedno uzima daleko najveći dio konačne cijene.
Udio države se smanjuje kako cijene rastu, od nekadašnjih 50 posto, a sada je udio nešto veći od 40 posto. Ali to je samo udio jer država rastom cijena uprihoduje sve više i više. I to na dva načina, prvo naplatom trošarina, kojima se financiraju i državne kompanije Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i Hrvatske željeznice, a zatim i PDV-om, na koji otpada 20 posto cijene (po stopi od 25 posto).
Kontrola cijena ili subvencioniranje, što je bolje?
Prisilnim smanjivanjem cijene i marži država prebacuje trošak "mjera" na distributere goriva, a sebe izolira. Vlada tako može tvrditi da se trudi spriječiti rast cijena, ali to ne čini na svoj račun. Mali distributeri su već najavili zatvaranje benzinskih stanica, uglavnom u manje naseljenim područjima koja nisu isplativa velikim kompanijama. A to čini oko petinu cijelog tržišta u Hrvatskoj.
Vaučeri, rješenje koje predlaže gospodin Vanđelić, bi znači da država preuzima teret rasta cijena na sebe, što je možda i najpravednije s obzirom na to da upravo država najviše profitira od rasta cijena, jer time rastu i prihodi od PDV-a.
S druge strane, iako je vjerojatno bolje da država subvencionira građanima kupnju goriva nego da fiksira cijene, ni jedno ni drugo ne rješava temeljni problem. A to je rast cijena. Cijenu goriva ne određuje samo cijena sirovine tj. sirove nafte, nego i odnos ponude te potražnje.
Plenković laže o gorivu: Država se ničega nije odrekla, nego zarađuje sve više
Ako ljudi uz rast cijena nastave trošiti goriva koliko i prije, voziti automobile kao i prije, onda neće pasti ni potražnja. A bez pada potražnje neće pasti ni cijena. To je rudimentarni cjenovni mehanizam, i iako nije jedini koji utječe na cijenu, dio mehanizma svakako jest.
Subvencioniranje potrošnje od strane države, što predlaže Vanđelić, stoga će djelovati kao poticaj za nastavak istog intenziteta korištenja automobila, održavati ukupnu potrošnju na istim razinama ili je pak podizati, i time djelovati tako da će pogoršavati rast cijena tj. inflaciju.
Općenito je ideja da se protiv rasta cijena bori tako da država subvencionira troškove goriva, električne energije, plina, hrane itd. protivna ekonomskoj logici. Cijene mogu rasti zbog rasta troškova (troškovna inflacija), ali upravo pad potražnje zbog tog istog rasta istodobno smanjuje budući rast inflacije.
Subvencionirati građane vaučerima za benzin, plin, hranu, struju ili što drugo, ne rješava problem rasta cijena. Dapače, samo ga povećava. Trend da države diljem EU dijele građanima razne vaučere i subvencije, zabrinjavajući je jer će samo pogoršati i produžiti rast cijena. Put u pakao je popločan dobrim namjerama, a subvencioniranje troškova inflacije vodi upravo na put u pogoršanje situacije.