Foto: Index
MINISTAR zdravstva Milan Kujundžić najavio je da će poskupjeti dopunsko zdravstveno osiguranje, dok nam je iz njegova ministarstva odgovoreno kako je to tek jedna od mogućnosti koje se razmatraju kako bi povećali prihode u zdravstvu.
U HZZO-u su nam pak rekli da rade analize i projekcije koje će pokazati hoće li biti potrebne promjene i koje promjene.
"HZZO će uskladiti svoje poslovno postupanje s resornim ministarstvom, s obzirom na moguće promjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju u dijelu koji se odnosi na sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite", kažu u HZZO-u.
I dok Ministarstvo brzinski planira opet namaknuti sredstva preko leđa građana, hrvatski zdravstveni sustav je u kolapsu. Liste čekanja sve su duže, pacijenti su nezadovoljni jer, osim što dugo čekaju na pretrage, neke i dodatno plaćaju, baš kao i lijekove koji se često ne nalaze na listama HZZO-a.
Pacijenti čekaju na pretrage, liječnici bježe van
Osim nezadovoljnih pacijenata, tu su i nezadovoljni liječnici koji mahom bježe iz Hrvatske. Ovi koji su ostali rade prekovremeno, puno su slabije plaćeni od kolega iz ostalih europskih zemalja, a ono što ih najviše smeta su uvjeti rada koji su puno lošiji od, kako kažu, ostatka EU-a.
Pacijenti i liječnici složni su u jednom - zdravstvo je u kolapsu i povećanje cijena dopunskog nije dobra odluka. O tome, kao i o situaciji u zdravstvu, razgovarali smo s predsjednikom Udruge pacijenata Marijom Drlje, kao i s dr. Adom Barić, predsjednicom udruge bolničkih liječnika.
Oboje su istog stava - "ne" povećanju cijena dopunskog.
Drlje: Bez zdravstvene zaštite ostat će 2,5 milijuna stanovnika
Drlje se u razgovoru za Index oštro usprotivio Kujundžićevoj najavi, smatrajući kako će time, prema gruboj procjeni, bez zdravstvene skrbi ostati oko 2,5 milijuna stanovnika naše zemlje.
"Grubo smo došli do brojki, ali ako pogledate koliko ima umirovljenika, blokiranih, osiromašenih, onih koji rade za minimalac, pa onih koji ne primaju plaće, to znači da ih ima oko 2,5 milijuna ljudi koji bi povećanjem cijena dopunskog mogli ostati bez zdravstvene skrbi.
"To je još jedan atak na osiromašeni puk i nije točno da imamo besplatno zdravstvo. Osim što nam se iz plaća izdvaja 15 posto za zdravstvo, uz to se plaća stomatolog, ortoped, pa ortopedska pomagala, dosta je lijekova koji nisu na listama, a uzimamo ih na preporuku liječnika. Kao da to nije izdvajanje iz džepa građana. Prije 20 godina to se nije izdvajalo", rekao je Drlje i dodao kako tada nije bilo miješanja bolnica i privatnih praksi.
Navodi kako se novac potreban za funkcioniranje zdravstva može osigurati boljim upravljanjem resursima u solidarnom javnom zdravstvenom sustavu. Ističe kako bi svi pojedinci koji upravljaju zdravstvenim institucijama trebali odgovarati vlastitom imovinom za loše poteze, a s druge strane, trebali bi nagrađivati one odgovorne za dobre poteze.
"Sjetimo se kad se uvodilo dopunsko, kako se pričalo da će se riješiti svi problemi. Vidimo da to nije tako i zato je krivo ići u tom pravcu jer građani to neće moći plaćati. Predlažemo da se objedini cjelokupna javna nabava u zdravstvu i to po strogim zakonima ekonomije. To nam može uštedjeti od 500 milijuna do milijardu kuna.
Mi smo 2013. i 2014. javno predlagali da se osnuje neovisni zdravstveni USKOK sa stručnim ljudima koji bi nadzirao sve zdravstvene ustanove kako bi se spriječile neke nepravilne radnje", rekao je Drlje.
Na upit kako komentira izjave da Hrvatska najmanje izdvaja za zdravstvo, rekao je kako je to čista demagogija jer se ne mogu uspoređivati države s različitim standardima.
"Apsurdno je nas uspoređivati s Njemačkom"
"Kako se možemo uspoređivati s Njemačkom ili Slovenijom? Pa uzmimo za primjer samo trgovce koji u Hrvatskoj imaju plaće oko 3000 kuna, dok u Sloveniji zarađuju 6000 kuna, a u Njemačkoj od 11.000 do 12.000 kuna. Ako mi izdvajamo 800 eura za zdravstvo, a Slovenci oko 1600, to je zato što imaju dvostruko veći standard", rekao je Drlje.
Osvrnuo se na prava pacijenata za koja kaže da nikad nisu bila gora.
"Prema našem iskustvu, na magnetsku rezonancu se čeka od 370 do 450 dana. Za CT se čeka po 13 mjeseci, a na kontrolni pregled nakon fizikalne se čeka 7 mjeseci. Ako nemaju novca i veza, većina mora trpjeti bol.
Imamo primjer da je na onkološki pregled teška bolesnica čekala 6 mjeseci za RTG. Čovjek kad je bolestan treba mu istog trena zdravstvena njega. Bol dođe nenajavljeno, ona ne zna za liste čekanja. Zato postoji solidarni javno-zdravstveni sustav koji se sad urušava. U njemu će ostati samo umirući bolesnici koji su najskuplji. Iskreno molimo ministra 'služite osiromašenom puku, a ne tajkunima', poručio je Drlje.
"Ovo nema smisla"
Ada Barić, predsjednica HUBOL-a (Hrvatske udruge bolničkih liječnika) u razgovoru za Index rekla je da u Hrvatskoj vlada užasan kaos u zdravstvu i da mu se ne nazire kraj. U takvoj situaciji, tvrdi ona, suludo je donositi odluke poput poskupljenja dopunskog zdravstvenog.
Umjesto toga, Vlada odnosno Ministarstvo zdravstva bi trebalo provesti reformu zdravstvenog sustava jer ni među liječnicima niti pacijentima, napominje, nije uveden red.
Kako bi se uveo red među liječnike, potrebno je, kaže, da se donese strukovni kolektivni ugovor, da se uvjeti rada liječnika izjednače s onima u EU-u i prije svega da se poštuju radni sati, a ne da liječnici u Hrvatskoj već u mjesec dana ispucaju godišnji limit prekovremenih.
S druge strane, kaže kako se red treba uvesti i među pacijente kako bi ih se upoznalo s njihovim pravima i obavezama.
"Treba uzeti drugim sektorima i sredstva prebaciti u zdravstvo"
"U Hrvatskoj bi se trebali uvesti modaliteti osiguranja za postojeće zdravstveno stanje pacijenata. Postoje neki koji puše, ili su pak alkoholičari, ili su pretili. Te skupine bi trebale plaćati veće osiguranje od onih koji paze na svoje zdravlje. Upravo te tri kategorije pacijenata puno više koštaju zdravstveni sustav od svih ostalih, pa bi bilo pošteno da više i izdvajaju za zdravstvo", smatra dr. Barić.
Također naglašava kako naše zdravstvo u ovom trenu visi o niti, zbog čega se hitno treba provesti prava zdravstvena reforma.
"Mi smo 12. po izdvajanjima za zdravstvo u EU-u. Jako se malo izdvaja za zdravstveni sustav, to je nepobitna činjenica i takvo stanje ne može dugo opstati. Puno bolja ideja od dizanja cijena dopunskog je to da se Vlada sastane, pogledaju sektori i vidi odakle se mogu namaknuti sredstva i prebaciti u zdravstvo. Mogli bismo, recimo, uvesti porez na luksuz, pa na slatkiše i taj prihod preliti u zdravstveni sektor.
Treba probati nekoliko opcija prije dizanja cijena dopunskog. Kod nas se donose samo brzopotezna rješenja bez truda. Mi smo ponudili rješenje za reformu hitne, rješavanje statusa liječnika i sestara, a pitanje je hoće li se to provesti", tvrdi dr. Borić.