Danski parlament prihvatio je prošle godine propis kojim se dob za odlazak u punu starosnu mirovinu za osobe rođene nakon 31. prosinca 1970. podiže na 70 godina. Tako će danski građanin rođen prvog dana 1971. ili kasnije moći u mirovinu tek 2041. Danska će time prestići Grčku i službeno postati zemlja s najdužim radnim vijekom u Europskoj uniji.
Danska je još 2006. godine vezala dob za odlazak u punu starosnu mirovinu s očekivanim životnim vijekom i ovaj prag revidira svakih pet godina. Trenutačno je mirovinska dob 67 godina, a očekuje se da će nakon 2070. godine danski muškarci i žene moći u mirovinu tek sa 74 godine. Najduže u Europskoj uniji uskoro će se raditi u Grčkoj, gdje će se mirovinska dob 2030. ostvarivati tek sa 68,5 godina, odnosno pola godine duže nego u Danskoj.
Sporazumom o socijalnoj skrbi iz 2006. godine Danska želi osigurati ekonomski održiv sustav socijalne skrbi prilagođavanjem dobi za odlazak u mirovinu očekivanom životnom vijeku. Prema zagovornicima ovog modela, podizanje dobi za odlazak u mirovinu nužno je kako bi se očuvao mirovinski sustav bez opterećenja budućih generacija.
Spomenutu reformu podržale su sve vodeće danske parlamentarne stranke, smatrajući da kontinuirano pomicanje dobi za odlazak u mirovinu predstavlja društveno odgovornu prilagodbu demografskim stvarnostima i preduvjet za očuvanje danskog modela socijalne skrbi, odnosno izbjegavanje dodatnog pritiska na javne financije.
Dob za odlazak u starosnu mirovinu u 21. stoljeću raste diljem Europe kao odgovor na povećanje očekivanog životnog vijeka i duljine vremena provedenog u mirovini. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) predviđa da će se do 2060. godine mirovinska dob u Europskoj uniji približiti 67 godina, a više zemalja će prijeći granicu od 70 godina.
Europljani, naime, žive sve duže: prosječni očekivani životni vijek u Europskoj uniji za osobe rođene 2024. godine dosegnuo je 81,5 godina. To znači da kontinuirano raste broj stanovnika koji je nakon stjecanja starosne mirovine poživio i više od 30 godina. Takav je trend, dakako, općenito pozitivan i poželjan, ali istodobno predstavlja problem za trenutačne mirovinske sustave.
Međutim, mnogi Danci upozoravaju da neprestano produžavanje radnog vijeka nije održivo i da treba pokrenuti raspravu o diferenciranijim mirovinskim modelima koji uzimaju u obzir radno okruženje i profesionalnu pozadinu. To što Europljani žive duže, ističu kritičari, ne znači nužno da su duže zdraviji i sposobni za rad.
"Mislim da je ovo nerealno i nerazumno. Ne možemo raditi dovijeka. Upravo sam napunio 47 godina i vidim da me čeka još mnogo godina na tržištu rada. Možda ću morati pronaći novo zanimanje", rekao je za danski javni radio krovopokrivač Tommas Jensen i dodao:
"Fizički zahtjevne poslove teško je raditi do 70. godine, pa shodno tome mirovinska dob ne bi trebala svima biti ista. Već sam prošao operaciju koljena, ramena i leđa. Cijeli sam život plaćao porez. Trebalo bi biti i vremena za djecu i unuke."
Osim toga, Danci ni približno ne žive najduže u Europi, a radni vijek ipak im je najduži. Prema posljednjim podacima Eurostata, očekivani životni vijek u Danskoj iznosi 82 godine, odnosno dvije godine manje nego u Španjolskoj i Švedskoj, ali i tri godine više nego u Hrvatskoj, koja se kao i većina novijih članica Europske unije drži mirovinske dobi od 65 godina.
Svjetska banka već godinama upozorava na niz strukturnih slabosti hrvatskog mirovinskog sustava, uključujući nizak omjer osiguranika i umirovljenika, nizak prosječni izlazni dobni prag i široke mogućnosti ranijeg umirovljenja.
Mjere poput snažnije indeksacije mirovina, povećanja dobi za odlazak u mirovinu i smanjenja razdoblja prijevremenog umirovljenja podržale bi fiskalnu održivost mirovinskog sustava i osigurale međugeneracijsku održivost.
"Povećanjem zakonske dobi za umirovljenje poboljšava se omjer potpore za mirovine za deset posto. Kasnije umirovljenje dovodi do sporijeg priljeva novih umirovljenika i dužeg ostanka u radnoj snazi. Nijedna druga mjera mirovinske politike nema moć postizanja takvog poboljšanja omjera potpore", navodi Svjetska banka u Analizi dugoročne primjerenosti i održivosti mirovina u hrvatskom mirovinskom sustavu iz srpnja 2024.
Trenutačno se oko 60 posto isplaćenih mirovina u Hrvatskoj financira doprinosima, dok se otprilike 40 posto namiruje iz državnog proračuna. Radi se o proračunskoj dotaciji od oko četiri milijarde eura. No, unatoč tome, nema inicijative za podizanje dobi za punu starosnu mirovinu iznad sadašnje granice od 65 godina.
Posljednje izmjene zapravo su išle u drugom smjeru: na povećanje mirovina, širenje bonifikacije za dulji rad, ukidanje penalizacije za prijevremenu mirovinu sa 70 godina i omogućavanje rada uz mirovinu, a ne na pomicanje opće dobi za starosnu mirovinu naviše.
Po važećim pravilima, muškarci ostvaruju starosnu mirovinu sa 65 godina i 15 godina staža, dok je za žene na snazi prijelazno razdoblje: od 2026. godine 64 godine života i 15 godina staža, a od 1. siječnja 2030. žene i muškarci izjednačavaju se na 65 godina.