DANSKI parlament prihvatio je prošle godine propis kojim se dob za odlazak u punu starosnu mirovinu za osobe rođene nakon 31. prosinca 1970. podiže na 70 godina. Tako će danski građanin rođen prvog dana 1971. ili kasnije moći u mirovinu tek 2041. Danska će time prestići Grčku i službeno postati zemlja s najdužim radnim vijekom u Europskoj uniji.

Danska je još 2006. godine vezala dob za odlazak u punu starosnu mirovinu s očekivanim životnim vijekom i ovaj prag revidira svakih pet godina. Trenutačno je mirovinska dob 67 godina, a očekuje se da će nakon 2070. godine danski muškarci i žene moći u mirovinu tek sa 74 godine. Najduže u Europskoj uniji uskoro će se raditi u Grčkoj, gdje će se mirovinska dob 2030. ostvarivati tek sa 68,5 godina, odnosno pola godine duže nego u Danskoj.

Reforma podržana u parlamentu

Sporazumom o socijalnoj skrbi iz 2006. godine Danska želi osigurati ekonomski održiv sustav socijalne skrbi prilagođavanjem dobi za odlazak u mirovinu očekivanom životnom vijeku. Prema zagovornicima ovog modela, podizanje dobi za odlazak u mirovinu nužno je kako bi se očuvao mirovinski sustav bez opterećenja budućih generacija.

Spomenutu reformu podržale su sve vodeće danske parlamentarne stranke, smatrajući da kontinuirano pomicanje dobi za odlazak u mirovinu predstavlja društveno odgovornu prilagodbu demografskim stvarnostima i preduvjet za očuvanje danskog modela socijalne skrbi, odnosno izbjegavanje dodatnog pritiska na javne financije.

Dob za odlazak u starosnu mirovinu u 21. stoljeću raste diljem Europe kao odgovor na povećanje očekivanog životnog vijeka i duljine vremena provedenog u mirovini. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) predviđa da će se do 2060. godine mirovinska dob u Europskoj uniji približiti 67 godina, a više zemalja će prijeći granicu od 70 godina.

Europljani, naime, žive sve duže: prosječni očekivani životni vijek u Europskoj uniji za osobe rođene 2024. godine dosegnuo je 81,5 godina. To znači da kontinuirano raste broj stanovnika koji je nakon stjecanja starosne mirovine poživio i više od 30 godina. Takav je trend, dakako, općenito pozitivan i poželjan, ali istodobno predstavlja problem za trenutačne mirovinske sustave.

"Fizički zahtjevne poslove teško je raditi do 70. godine"

Međutim, mnogi Danci upozoravaju da neprestano produžavanje radnog vijeka nije održivo i da treba pokrenuti raspravu o diferenciranijim mirovinskim modelima koji uzimaju u obzir radno okruženje i profesionalnu pozadinu. To što Europljani žive duže, ističu kritičari, ne znači nužno da su duže zdraviji i sposobni za rad.

"Mislim da je ovo nerealno i nerazumno. Ne možemo raditi dovijeka. Upravo sam napunio 47 godina i vidim da me čeka još mnogo godina na tržištu rada. Možda ću morati pronaći novo zanimanje", rekao je za danski javni radio krovopokrivač Tommas Jensen i dodao:

"Fizički zahtjevne poslove teško je raditi do 70. godine, pa shodno tome mirovinska dob ne bi trebala svima biti ista. Već sam prošao operaciju koljena, ramena i leđa. Cijeli sam život plaćao porez. Trebalo bi biti i vremena za djecu i unuke."

Osim toga, Danci ni približno ne žive najduže u Europi, a radni vijek ipak im je najduži. Prema posljednjim podacima Eurostata, očekivani životni vijek u Danskoj iznosi 82 godine, odnosno dvije godine manje nego u Španjolskoj i Švedskoj, ali i tri godine više nego u Hrvatskoj, koja se kao i većina novijih članica Europske unije drži mirovinske dobi od 65 godina.

Svjetska banka upozorava na slabosti hrvatskog sustava

Svjetska banka već godinama upozorava na niz strukturnih slabosti hrvatskog mirovinskog sustava, uključujući nizak omjer osiguranika i umirovljenika, nizak prosječni izlazni dobni prag i široke mogućnosti ranijeg umirovljenja.

Mjere poput snažnije indeksacije mirovina, povećanja dobi za odlazak u mirovinu i smanjenja razdoblja prijevremenog umirovljenja podržale bi fiskalnu održivost mirovinskog sustava i osigurale međugeneracijsku održivost.

"Povećanjem zakonske dobi za umirovljenje poboljšava se omjer potpore za mirovine za deset posto. Kasnije umirovljenje dovodi do sporijeg priljeva novih umirovljenika i dužeg ostanka u radnoj snazi. Nijedna druga mjera mirovinske politike nema moć postizanja takvog poboljšanja omjera potpore", navodi Svjetska banka u Analizi dugoročne primjerenosti i održivosti mirovina u hrvatskom mirovinskom sustavu iz srpnja 2024.

Trenutačno se oko 60 posto isplaćenih mirovina u Hrvatskoj financira doprinosima, dok se otprilike 40 posto namiruje iz državnog proračuna. Radi se o proračunskoj dotaciji od oko četiri milijarde eura. No, unatoč tome, nema inicijative za podizanje dobi za punu starosnu mirovinu iznad sadašnje granice od 65 godina.

Hrvatske reforme idu u drugom smjeru

Posljednje izmjene zapravo su išle u drugom smjeru: na povećanje mirovina, širenje bonifikacije za dulji rad, ukidanje penalizacije za prijevremenu mirovinu sa 70 godina i omogućavanje rada uz mirovinu, a ne na pomicanje opće dobi za starosnu mirovinu naviše.

Po važećim pravilima, muškarci ostvaruju starosnu mirovinu sa 65 godina i 15 godina staža, dok je za žene na snazi prijelazno razdoblje: od 2026. godine 64 godine života i 15 godina staža, a od 1. siječnja 2030. žene i muškarci izjednačavaju se na 65 godina.