NEDAVNA odluka Ustavnog suda o odbacivanju oba Mostova referendumska pitanja, koju je donijela većina sudaca predvođena predsjednikom Miroslavom Šeparovićem, izazvala je brojne prijepore u javnosti.
>> VIDEO Ustavni sud: Mostova referendumska pitanja nisu u skladu s Ustavom
Naročito je kritikama bilo izloženo Šeparovićevo obrazloženje o referendumskom pitanju koje se tiče promjene Ustava.
Kako je većina obrazložila svoju odluku?
Ustavni sud je u priopćenju pojašnjavao da iz zahtjeva u prvom Mostovom referendumskom pitanju proizlazi da je stajalište svih građana koji su svojim potpisom zatražili raspisivanje ustavnog referenduma da se jedino dopunom Ustava može zajamčiti da će ubuduće u stanju epidemije odnosno pandemije o ograničenju sloboda i prava Hrvatski sabor morati odlučivati dvotrećinskom većinom.
"Osim navedene, nije predložena nijedna druga izmjena i/ili dopuna navedenog članka Ustava. Dakle, istodobno nije predložena promjena prema kojoj bi u situaciji predloženoj zahtjevom Organizacijskog odbora, kao i u svim ostalim situacijama iz članka 17. stavka 1. Ustava, morao odlučivati isključivo Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom."
Ustavni sud utvrdio je da je organizacijski odbor selektivno pristupio predloženoj izmjeni članka 17. Ustava, tumačeći je zasebno i mehanički neovisno o svim ostalim Ustavom zaštićenim vrijednostima.
Stoga je zaključio da predloženo referendumsko pitanje nije u skladu s ustavnim vrednotama, a osobito vladavinom prava kao jednom od najviših vrednota i temeljem za tumačenje Ustava, jer ne udovoljava zahtjevu razumne svrhovitosti i učinkovitosti referenduma.
Izdvojena mišljenja Abramovića, Kušan i Selaneca
Kao i u brojnim slučajevima do sada, troje ustavnih sudaca nije se složilo s većinom.
>> Nastavlja se pobuna na Ustavnom sudu: Troje sudaca teško napalo ostale kolege
To su Goran Selanec, Lovorka Kušan i Andrej Abramović, a danas su na službenim stranicama Ustavnog suda objavljene odluke Šeparovićeve većine, kao i izdvojena mišljenja troje pobunjenika. Oni su i međusobno podržali svoja izdvojena mišljenja.
U ovom članku ćemo se primarno pozabaviti izdvojenim mišljenjima u vezi Mostova pitanja koje se ticalo promjene Ustava. Danas je na službenim stranicama Ustavnog suda objavljena i odluka koja se odnosi na zakonodavni dio Mostova referenduma.
Andrej Abramović se u svojem izdvojenom mišljenju na početku bavi odnosom i razlikama između članaka 16. i 17. Ustava RH, koji su bili ključni u vezi odlučivanja vlasti tijekom pandemije koronavirusa.
Abramović brutalno ismijava kolege iz većine
Abramović podsjeća da se time detaljno bavio u prethodnim izdvojenim mišljenjima pa piše: "Na ovom mjestu mogu samo dodati da članci 16. i 17. Ustava ne reguliraju istu stvar, nisu isto, pa, dakle, 16 ≠ 17." Slijedi ironična opaska: "Možda ovaj put pomogne."
Drugim riječima, Abramović rezoniranje većine smatra toliko glupim da im u svojem izdvojenom mišljenju mora ponoviti da 16 i 17 nisu isti brojevi.
U ostatku svojeg izdvojenog mišljenja Abramović većinom ismijava mišljenje većine. Ovaj je dio naročito zabavan: "Većina prije konačne ocjene ustavnosti referendumskog pitanja postavlja u točki 14. odluke sljedeći kriterij: ‘Slijedi da članak 95. stavak 1. Ustavnog zakona nalaže Ustavnom sudu strogi ustavni nadzor u okviru kojeg za valjanost referendumskog prijedloga nije dovoljna ocjena da je prijedlog ustavnopravno prihvatljiv, ili da je u suglasnosti s Ustavom odnosno da nije u nesuglasnosti s Ustavom, ili pak da nije protivan Ustavu. Traži se da prijedlog referendumskog pitanja bude u skladu s Ustavom’."
Onda slijedi zakucavanje: "Dakle, većina pravi razliku između "biti u skladu" u odnosu na "suglasno". Parafrazirajući citiranu misao većine, mogao bih primijetiti da je razlika neshvatljiva, a skoro i nedokučiva. Naime, u hrvatskom jeziku značenje "biti u skladu" definira se kao harmonija, suglasnost. To su sinonimi. Proizlazi da je ocjena da nešto nije u skladu s Ustavom - iako je suglasno s Ustavom - točno toliko proizvoljna koliko i nemoguća."
"Paternalistički odnos prema biračima"
Abramović piše: "Kada bismo u jednoj rečenici morali sumirati razlog na kojem se temelji odluka većine, kazali bismo da većina smatra da promjena Ustava nije dozvoljiva zato što se njome ništa neće promijeniti."
"Čak i pod pretpostavkom da se mijenja da se ništa ne bi promijenilo (Gepard!), dakle sve ostaje isto, znači li to da Ustav ni do sada, niti ubuduće nije u skladu sa samim sobom? Vjerojatno ne. Dakle, koristeći slijed argumentacije većine, za zaključiti je da referendumski predložena promjena Ustavu ne bi koristila, ali ne bi niti štetila. Pod tom pretpostavkom, zašto je ocjena da se radi o neustavnosti?" retorički se pita te konstatira da se većina na Ustavnom sudu postavila "paternalistički u odnosu na birače".
U Zaključku svojeg izdvojenog mišljenja Abramović piše: "Većina ne navodi kojoj bi to odredbi Ustava pitanje ustavotvornog referenduma bilo suprotno, vjerojatno stoga što nije suprotno niti jednoj jedinoj. Bit će da većina smatra da je pitanje suprotno duhu Ustava. Međutim, prizivanje duhova je aktivnost kod koje svaki sudionik čuje ono što bi želio čuti."
"Slijedom gore navedenog smatram odluku većine u ovoj pravnoj stvari pogrešnom. Držim da je trebalo utvrditi da je referendumsko pitanje za dopunu članka 17. Ustava u skladu s Ustavom te da je trebalo omogućiti izjašnjavanje birača o njemu", zaključuje ovaj ustavni sudac.
Kušan i Selanec: Odluka većine je činjenično neutemeljena i ustavnopravno duboko pogrešna
Lovorka Kušan i Goran Selanec u zajedničkom izdvojenom mišljenju odmah na početku jasno kažu: "S većinom se duboko razilazimo oko načina na koji se Ustavni sud postavio prema ustavotvornoj referendumskoj inicijativi. Smatramo je činjenično neutemeljenom i ustavnopravnom duboko pogrešnom."
Nakon toga slijedi 30 stranica detaljne demontaže onoga što su odlučili i napisali Šeparović i ustavni suci koji su uobičajeno na njegovoj liniji, koji - šok i nevjerica! - većinom ide niz dlaku željama vlade Andreja Plenkovića.
U izdvojenim mišljenjima troje pobunjenika na Ustavnom sudu odavno su skinute rukavice kada je riječ o ocjenjivanju zaključaka većine pa Kušan i Selanec kada pišu o argumentima većine koriste navodnike oko riječi argumenti.
"Ulazeći u pitanje nedovoljne ili neispravne informiranosti građana koji su svojim potpisima podržali referendumsku inicijativu, te tako dovodeći u sumnju legitimnost prikupljenih potpisa, Ustavni sud je prekoračio granice svojih ustavnih ovlasti postavljenih u članku 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i članku 87. Ustava. Postupivši izvan svojih ustavnih nadležnosti Ustavni sud je ograničio Ustavom određeno funkcioniranje referendumskog postupka kao jednog od dva oblika izravnog demokratskog odlučivanja građana. Takvo odstupanje od formalnih ustavnih uvjeta nadležnosti ne može prikriti nekakvo pozivanje na preporuke međunarodnih komisija koje u konačnici predstavljaju politički imenovana stručna tijela, a ne Ustavom ovlaštenog supranacionalnog zakonodavca ili još manje bilo kakvu vrstu nezavisnog i nepristranog tribunala sposobnog donositi pravno obavezujuće odluke", pišu Kušan i Selanec.
Je li većina de facto ukinula pravo građana da pokrenu referendum?
Oni većinu na Ustavnom sudu optužuju za "lakonski pristup", koji "prijeti urušavanjem uobičajenog redovnog funkcioniranja demokratskog izbornog procesa bez obzira radilo se o referendumskim izborima ili izborima za predstavnička tijela građana".
"Kakav ustavotvorni referendum je uopće moguć nakon ovakve odluke s obzirom da zbog nedostatka ikakvih kriterija ocjene dovoljne preciznosti, točnosti i sveobuhvatnosti obrazloženja, kojim se građanima iznose ciljevi predloženih referendumskih pitanja, Ustavni sud uvijek može zaključiti da su zbog nedostatnosti takvog obrazloženja građani bili dovedeni u zabludu? Kako trinaestoro ustavnih sudaca i sutkinja može znati temeljem čega su stotine tisuća građana i građanki odlučili dati podršku nekoj referendumskoj inicijativi?" pitaju se ustavni suci Kušan i Selanec.
U njihovom izdvojenom mišljenju ne manjka ni sarkazma.
"Uostalom, koje su to točno konkretne posljedice koje bi nastale kada referendum ne bi ostvario svoj najavljeni cilj, a predstavljale bi takvu ozbiljnu štetu za građane da Ustavni sud nema izbora no uskratiti im korištenje političke ovlasti koje im je u ruke položio sam Ustav kako bi mogli izravno sudjelovati u političkom životu hrvatskog društva? Štiti li većina građane od nekakvog političkog razočarenja za kojeg sama, poput kakvog socijalnog psihologa, ocjenjuje da bi došlo nakon što bi građani uvidjeli da i nakon referenduma Ustavni sud nastavlja dopuštati Saboru izbor između natpolovične i dvotrećinske većine?" pitaju ironično Kušan i Selanec.
Većina je pokazala "duboko nerazumijevanje demokratskog procesa"
Rezoniranje kolega iz većine oštro napadaju, tvrdeći da ne razumiju temelje demokracije.
"Svoditi odluku građana na čitkost, razumljivost ili (ne)dovoljnu izričitost izbornih programa odnosno obrazloženja referendumskih inicijativa u najmanju je ruku izraz dubokog nerazumijevanja demokratskog procesa. Ako se pri tome bez podrobnije pravne analize koriste preporuke međunarodnih (i prije svega političkih) tijela (pravnih) stručnjaka, svedene poput kakvog paravana na jednu ili dvije rečenice, nerazumijevanje počinje biti još problematičnijim", pišu Kušan i Selanec.
Kritiziraju i tezu većine da je krucijalni problem što se u prijedlogu referendumskog pitanja koristi riječ "može", a ne "mora".
"Ništa u "semantici" predloženih izmjena, kao niti u njima izmijenjenom tekstu konkretne ustavne odredbe, ne sprječava ikoga, pa tako ni Ustavni sud, da tu odredbu tumači na način sukladan cilju referendumske inicijative da u okolnostima "posebnih okolnosti", koje izričito uključuju i pandemiju/epidemiju, Sabor ima ovlast pristupiti zakonskom ograničavanju temeljnih prava i sloboda, ali tu ovlast mora koristiti poštujući uvjet dvotrećinske većine", navode Kušan i Selanec.
U svakom slučaju, iz ovih izdvojenih mišljenja je jasno da se raskol na Ustavnom sudu produbljava. Na jednoj strani su troje neovisnih sudaca (Abramović, Kušan i Selanec), dok su na drugoj većinom isluženi političari koji su na Ustavni sud postavljeni kako bi branili ono što u određenom trenutku odgovara vladajućima.