POČETKOM veljače je objavljeno da Ustavni sud RH ponovno nije prihvatio prijedloge koji su osporavali odredbe Zakona o sustavu civilne zaštite i Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Nije prihvatio ili je odbacio prijedloge za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluka Stožera civilne zaštite koje se odnose na zabrane okupljanja, prelazak preko granice i organizaciju javnog prijevoza te zabranu napuštanja županija. Odbacio je prijedloge za ocjenu ustavnosti i zakonitosti rješenja vlade RH o imenovanju članova Stožera civilne zaštite.

>> Ustavni sud odbacio prigovore na sporne mjere Stožera, troje sudaca bilo protiv

Većina opet stala na stranu Plenkovićeve vlade i Stožera

"Ustavni sud RH utvrdio je da predlagatelji nisu naveli nove razloge zbog kojih bi Ustavni sud morao preispitati svoja ranija stajališta iz odluka od 14. rujna 2020. niti su u ustavnopravnom poretku Republike Hrvatske nastupile nove okolnosti koje bi dovele do promjene tih stajališta", navode u priopćenju.

>> Ustavni sud: Privremena zabrana rada nedjeljom protuustavna, sve ostalo je u redu

Sve odluke Ustavni sud je donio s 10 glasova za i tri protiv, a danas je na službenim stranicama Ustavnog suda objavljena odluka, kao i dva izdvojena mišljenja. Prvo potpisuje ustavni sudac Andrej Abramović, a drugo zajednički potpisuju ustavni suci Goran Selanec i Lovorka Kušan.

Većina u Ustavnom sudu - koju čine predsjednik Miroslav Šeparović te ustavni suci Snježana Bagić, Ingrid Antičević-Marinović, Mato Arlović, Branko Brkić, Mario Jelušić, Josip Leko, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović - zapravo je ponovila svoje stare argumente o tome da je u redu ignorirati članak 17 Ustava RH koji regulira način ograničenja ljudskih i građanskih prava u izvanrednim situacijama.

>> Tko su ljudi koji su odlučili da nam Stožer nije kršio nikakva prava?

Izdvojena mišljenja Abramovića, Selaneca i Kušan

Zato su zanimljivija izdvojena mišljenja, u kojima se Abramović, Selanec i Kušan prilično oštro obrušavaju na svoje kolege i njihovu pravnu argumentaciju, ali i njihov ljudski i profesionalni integritet.

>> Ovih troje sudaca Ustavnog suda glasalo je protiv većine, pročitajte zašto

>> Tko su troje ustavnih sudaca koji se ne boje vladajućih?

Tako Abramović u svom izdvojenom mišljenju odmah na početku piše: "Prvenstveno napominjem da se ne mogu složiti s odbijanjem prijedloga zbog nenavođenja nove argumentacije, odnosno odbacivanjem prijedloga zbog toga što navodi predlagatelja u konkretnom slučaju ne predstavljaju valjanu i suficijentnu ustavnopravnu argumentaciju. To stoga što osporeni propisi flagrantno krše Ustavom RH zajamčena prava i slobode građana, pa držim da nije potrebna nikakva posebna argumentacija da bi Ustavni sud postupio po prijedlogu. Dapače, smatram da je i bez bilo čijeg prijedloga sam Ustavni sud trebao reagirati na takvu povredu ustavnih prava."

Ključni članak 17 Ustava RH

"Bez obzira kakva opasnost prijetila, nije svejedno radi li se nešto prema Ustavu ili mimo Ustava. Sasvim je apsurdna ideja da je odredba Ustava koja regulira ponašanje u izvanrednim situacijama (članak 17, op.a.) - zbog potrebe brzine reagiranja - neupotrebljiva u izvanrednim situacijama. To bi značilo da što je situacija izvanrednija, to je ustavna norma za ponašanje u izvanrednim situacijama (navodno) neupotrebljivija, dakle je suvišna u pravnom sustavu. Za Ustavni sud, kojem je uloga da brani i čuva Ustav, takav je zaključak nedozvoljiv", smatra Abramović.

Abramović dovodi u pitanje i Stožer koji je vlada osnovala nakon potresa na Baniji, dovodeći ga u vezu s pogrešnim odlukama donesenim na početku pandemije koronavirusa.

"Pravo mora biti unaprijed jasno onima čije ponašanje treba regulirati. Zbog toga ono ne dopušta da bi pravne norme jednakovrijedno konkurirale ("upotrebljavale se!") za istu situaciju. Redundantnost pravnih normi nije bogatstvo, nego opasnost. Jednom izabrani krivi put onemogućava daljnje reakcije. Uzmimo bliski i poznati primjer potresa na Baniji: činjenica da smo na silu isforsirali nadležnost Stožera Civilne zaštite tamo gdje je nadležan bio ministar zdravstva, te konkurencija Zakona o sustavu civilne zaštite i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti posve je onemogućila pravovremenu reakciju na potres. Novi stožer Civilne zaštite, ili podstožer, ili kako već hoćete, osnovan je tek 6 dana nakon potresa, a npr. preuzeo je pučku kuhinju na pogođenom području tek nakon 14 dana. Ti poražavajuće promašeni rokovi rezultat su ranijeg nepoštovanja Ustava i zakona u prethodnim 17 kriznim situacijama. Civilna zaštita nije mogla preuzeti koordinaciju onoga što joj je po zakonu zadatak zato što se već dugo bavi onim čime se ne bi trebala baviti", piše Abramović.

"Nije točno da nije važno kakva je mačka, samo ako lovi miševe"

Ne izostaju ni njegove uvijek živopisne usporedbe, pa Abramović piše sljedeće: "Nije pametno zbog jedne opasnosti zaboraviti na sve druge, i nije točno da nije važno kakva je mačka, samo ako lovi miševe. Ako je ta mačka tigar, stradat će i ukućani, a ne samo miševi. Onima kojima na početku nije bilo jasno, to se najbolje pokazuje kroz trajanje krize. Produžava se diktatura jednog neustavnog tijela na neustavan način, bez propisane kontrole parlamenta, i bez jasnih rokova u kojima bismo se mogli nadati povratku u normalu. Članak 17. Ustava RH omogućava i reakciju na izvanrednu situaciju, i očuvanje u najvećoj mogućoj mjeri ostalih ljudskih prava, budući da je izvanrednim situacijama imanentno njihovo ugrožavanje."

>> Ustavni sudac: Stožer nije smio donijeti odluku o zabrani napuštanja prebivališta

>> Pročitajte mišljenje suca Abramovića: Što je zajedničko jazavčaru, grizliju i koroni?

Za Abramovića je rad Stožera "diktatura jednog neustavnog tijela"

Tu Abramović i djelovanje Stožera civilne zaštite RH jasno naziva "diktaturom jednog neustavnog tijela".

Sudac Abramović smatra da struka ne igra veliku ulogu u odlukama Stožera: "Kad bi struka kontrolirala situaciju, znala bi i mogla unaprijed postaviti okvire kada će se i kakve mjere uvoditi, odnosno kada će i kakve mjere prestajati važiti. Adresati mjera, tj. građani moraju imati izvjesnost kriterija, ako već nemaju izvjesnost rokova trajanja. Ali ako to struka nije u mogućnosti definirati, onda se ne može reći da je stručno tijelo rješenje. Tad se ono pretvara u rezervnu Vladu, a njegove odluke - jer ne mogu biti stručne - nužno u političke. I zato je neophodna parlamentarna kontrola poduzetih mjera, na stranu to što u pravnoj državi ionako mora postojati."

Zatvaranje svih kafića je nelogično

Abramović kritizira i zatvaranje kafića: "Imali smo cijelo ljeto i jesen 2020. da iznijansiramo mjere na način da ih možemo stupnjevati, da ih individualiziramo prema mogućnostima poduzetnika rizičnih aktivnosti, ali nismo učinili ništa. Najlakše je zatvoriti sve kafiće i zabraniti sve sportove, ali zaključiti da je baš sve to - uz sve očite razlike među kafićima i sportovima - nužno da se sačuvaju životi, e, to logički nije moguće."

Selanec i Kušan pak u svojem izdvojenom mišljenju pišu da "tvrdnja većine kako se u odbačenim prijedlozima ne navode pravno relevantni razlozi koji bi ukazivali da se u periodu od 14. rujna do danas nešto promijenilo u toj mjeri koja bi opravdala preispitivanje zaključke većine od 14. rujna jednostavno ne može biti smislena ikome tko živi u Republici Hrvatskoj i nosi se s izazovima koje pred društvo i svakog nas pojedinačnog stavlja stanje pandemije koje je sve samo ne normalno odnosno uobičajeno odnosno redovno."

>> Selanec odgovorio sucima koji brane sud koji je dozvolio Thompsonu da urla ZDS

>> Ustavni sudac o masakru u Zagrebu: "Ništa od toga nije slučajno. Sustavno je"

Selanec i Kušan napadaju odluku ograničavanja okupljanja u privatnim domovima

I oni smatraju da treba postupati po članku 17 Ustava RH: "S obzirom da stanje u društvu nije redovno, što je nadamo se činjenica koju niti pokušava osporiti, Ustav nalaže da se izazovima pandemije koji ugrožavaju živote i zdravlje građana, što zahtjeva poduzimanje posebnih mjera od kojih mnoge oštro ograničavaju temeljna prava i slobode građana, pristupi s većim stupnjem političke odgovornosti i demokratskog legitimiteta propisanim člankom 17. Ustava."

Selanec i Kušan navode podatke o smrtnosti u drugom valu pandemije u Hrvatskoj i pišu: "Već samo ova činjenica da smo suočeni s ovakvim gubitkom života naših sugrađana i sugrađanki morala je potaknuti većinu da barem razmisli kako se ipak nešto promijenilo od rujna 2020. što bi opravdalo preispitivanje vrlo niske razine nadzora nad razmjernošću epidemioloških mjera - legitimnost cilja, sposobnost mjere da ostvari cilj, nužnost mjere - koju je većina favorizirala u svojim odlukama od 14. rujna 2020."

Ističu da je u Hrvatskoj bilo više prava i u socijalizmu, nego otkako je Stožer donio mjere koje ograničavaju okupljanja u privatnim domovima.

"Nemilosrdnost posljedica pandemije koja se jasno očitavala kroz opterećenje zdravstvenog sustava u periodu tijekom studenog i prosinca 2020. dovela je do naknadnih izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojima su Stožeru prošire ionako široko postavljene ovlasti koje pripadaju prvenstveno, ako ne i isključivo zakonodavcu. Nove ovlasti stožer je iskoristio kako bi uveo mjere kojima se ograničavaju neka od najintimnijih temeljnih prava i sloboda građana i građanki kao što je pravo na osobnu slobodu u privatnosti svog doma koja je pod prijetnjom policijskog nadzora i prekršajnog progona ograničena zabranom privatnih okupljanja više od 10 osoba odnosno više od dvije osobe iz različitih kućanstva. Takvo zadiranje u najintimnije aspekte osobnih sloboda nisu do prosinca 2020. bila dopuštena u tri desetljeća hrvatske demokracije pa i prije toga."

Selanec i Kušan optužuju većinu na Ustavnom sudu za "lakoću ignoriranja životnih činjenica"

Selanec i Kušan pišu da su "zatečeni" ponašanjem većine svojih kolega iz Ustavnog suda, optužuju ih za "lakoću ignoriranja životnih činjenica" te sugeriraju da ostalih 10 ustavnih sudaca i sutkinja "nisu spremni nositi se s odgovornošću suca ili sutkinje Ustavnog suda".

Paljba po kolegama se nastavlja: "Većina sudaca i sutkinja Ustavnog suda i dalje odaju "usmenu počast" načelima institucionalne nezavisnosti Ustavnog suda i nepristranosti njegovih sudaca i sutkinja, ali istovremeno ne smatraju problematičnim odstupanja od onih postupovnih načela i pravila koja služe zaštiti ovih vrednota."

Zašto sve covid-predmete dobiva jedna sudac izvjestitelj?

Kao primjer za to navodi se to da bi se po pravilima rada Ustavnog suda predmeti trebali nasumično razdjeljivati sucima izvjestiteljima, ali da to nije slučaj u predmetima koji se tiču koronavirusa: "Svi "COVID predmeti" dodijeljeni su isključivo jednom sucu izvjestitelji."

Riječ je, inače, o sucu Rajku Mlinariću.

"Radi se ukupno o nekoliko desetaka predmeta koje često povezuje ništa drugo već puka činjenica da su na neki način vezani uz COVID-19", pišu Selanec i Kušan, te ironično dodaju: "Drugi suci i sutkinje čini se nisu sposobni nositi se s odgovornošću tih predmeta."

Kritike na račun ostalih 10 ustavnih sudaca se nastavljaju: "U tom smislu nemamo razloga vjerovati kako ćemo u COVID predmetima dobiti očitovanja koja se neće svoditi na puke tvrdnje i konstrukcije kojima bi trebali vjerovati na riječ te ih uzeti ih zdravo za gotovo bez ikakvog utemeljenja u konkretnijim empirijskim podacima i na njima temeljenim stručnim/znanstvenim procjenama. Isto tako nemamo razloga misliti kako će se većina ovog sastava Ustavnog suda prema takvim nepotkrijepljenim očitovanjima postaviti slično našim kolegama i kolegicama na austrijskom Ustavnom sudu (iako se kao institucija ne libimo pozivati na navodnu pripadnost zajedničkoj ustavnopravnoj kulturi)."

>> Austrijski i njemački ustavni sudovi već presudili u vezi mjera, hrvatski odugovlači

Kako se biraju predmeti o kojima će se odlučivati?

Selanec i Kušan zapravo i optužuju predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića za makinacije unutar suda i kod raspodjele predmeta: "Također ne razumijemo način na koji se iz ukupnog broja COVID predmeta dodijeljenih jednom te istom sucu izvjestitelju selektiraju oni predmeti koji su pogodni za odlučivanje u određenom trenutku. Tako nam je potpuno nejasno zašto se od 23 ukupnih 23 predmeta za odlučivanje izdvojilo samo ove predmete dok su ostali predmeti, koji sadrže precizniju, konkretniju i izazovniju pravnu argumentaciju o istim pravnim aktima o kojima se odlučuje u ovom trenutku, ostavljeni za neku drugu prigodu."

Na kraju svojeg izdvojenog mišljenja Selanec i Kušan najavljuju da neće prestati prozivati svoje kolege, kao ni dovodi u pitanje odluke Ustavnog suda koja su amenovale manje-više sve odluke Stožera civilne zaštite RH: "Za sada nam ne preostaje nego da čekamo da se i ostatak COVID predmeta stavi na raspravu i odlučivanje. S obzirom da se u tim prijedlozima iznose opsežniji, konkretniji i precizniji ustavnopravni argumenti nego u predmetima koji su bili predmet ovih odluka dodatno ćemo se strpjeti kako bismo i mi tada iznijeli naše detaljnije pravne argumente vezane uz izmjene i dopune zakonskog okvira za djelovanje Stožera do kojih je došlo u periodu od rujna 2020. odnosno vezane uz konkretne epidemiološke mjere koje (ni)su bile donesen pravovremeno ili kojima se ozbiljno zadire u temeljna prava i slobode građana zajamčena Ustavom."
 

Rješenje Ustavnog suda by Index.hr on Scribd