Američki predsjednik Donald Trump od vlada Kolumbije i Venezuele traži izručenje dvojice narkobosova, piše El Pais.
Prema izvješću američke obavještajne službe, Giovanny Andrés Rojas, poznat pod nadimkom "Araña", vođa skupine Border Commandos koji se trenutačno nalazi u zatvoru La Picota u Bogoti, sklapao je nezakonite dogovore sa srpskim narkobosом Antunom Mrdežom, koji je od 2025. u pritvoru u Venezueli.
Bijela kuća zatražila je izručenje obojice, a to pitanje oblikuje razgovore između čelnika triju zemalja. Prvi sastanak kolumbijskog predsjednika Gustava Petra i vršiteljice dužnosti predsjednice Venezuele Delcy Rodríguez, koji se očekuje idućih dana, neće se svesti samo na jačanje bilateralnih odnosa.
Vladin izvor koji je savjetovao Petra uoči susreta s Trumpom izjavio je za El País da dvije zemlje moraju dogovoriti logistiku kako bi Kolumbija mogla zatražiti premještaj Mrdeže. Nakon dolaska u Kolumbiju, Sjedinjene Države službeno bi zatražile njegovo izručenje.
"Izravno traženje od Venezuele bilo je razmatrano, ali objašnjenje je da se, iako su odnosi obnovljeni, oni mogu brzo promijeniti", rekao je izvor. Kolumbija bi stoga djelovala kao posrednik i jamac.
Antuna Mrdežu, poznatog i pod imenom "Nikola Boroš", kolumbijske vlasti smatraju jednim od članova tzv. Nove uprave za trgovinu drogom, transnacionalne mreže koja, prema vladi Gustava Petra, okuplja narkobosove iz Latinske Amerike i Europe radi organiziranja najvećih svjetskih pošiljki kokaina.
Srpski krijumčar, protiv kojeg se vode postupci u sedam zemalja, slobodno se kretao po nekoliko kolumbijskih gradova nakon bijega iz zračne luke Rionegro u svibnju 2023. Ondje je od policajaca zatražio dopuštenje da kupi vodu te iskoristio priliku za bijeg Audijem prema Caliju.
Prema izvješću, u Caliju se sastao s pouzdanim suradnicima zaduženima za financije, pranje novca i osiguravanje lokalnih distributera droge. Potom je otputovao u Putumayo, u amazonskoj prašumi na granici s Ekvadorom. Dokument navodi da se ondje "udružio s Rojasom radi trgovine drogom".
Sastanke su snimili agenti američke Agencije za suzbijanje droge (DEA), koji su Rojasa stavili pod nadzor i potaknuli raspisivanje Interpolove tjeralice. Iz Putumaya je, prema vlastima, Mrdeža otišao u Guayaquil u Ekvadoru, gdje je preživio napad. Sklonio se u Venezuelu, gdje je uhićen 22. svibnja 2025.
Toga dana venezuelanski ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello objavio je da je Bolivarijanska nacionalna garda privela više od 70 osoba navodno povezanih s oporbenom čelnicom Maríom Corinom Machadom, među kojima je bio i Mrdeža.
Njegovo ponovno pojavljivanje uzbunilo je Kolumbiju, koja mu je izgubila trag dvije godine ranije, ali je i ponovno otvorilo slučajeve u Dominikanskoj Republici i Italiji. Prema izvješću, srpski državljanin povezan je s Alejandrom Salgadom Vegom, poznatim kao "El Tigre", najtraženijim španjolskim krijumčarom droge za kojeg se vjeruje da se skriva u Dubaiju.
Španjolsko tužiteljstvo za borbu protiv narkotika tvrdi da je dio mreže koja je između 2020. i 2021. prokrijumčarila kokain vrijedan više od 100 milijuna eura skriven u ananasima. U toj mreži Mrdežina je navodna specijalnost koordinacija ruta Bolivija, Urugvaj te Kolumbija, Ekvador i Brazil.
Giovanny Andrés Rojas, kojeg američka obavještajna izvješća označavaju kao jednog od Mrdežinih dobavljača kokaina, bio je na slobodi do veljače 2025.
Nije priveden u džungli niti uz uporabu sile. Rojas je uhićen u hotelu Marriott u Bogoti, dok su pregovarači njegove skupine razgovarali s predstavnicima vlade. Državno odvjetništvo upalo je na sastanak i, pred nacionalnim medijima, uhitilo ga na zahtjev Sjedinjenih Država. Od tada se nalazi u zatvoru La Picota i čeka potpis predsjednika Gustava Petra za izručenje.
Zahtjev za izručenje odgađa se gotovo godinu dana. Petrova vlada odbija potpisati odobrenje jer bi time ugrozila pregovore s tzv. Nacionalnom koordinacijom Bolivarijanske vojske, disidentskom skupinom kojoj pripadaju Border Commandos. Umjesto toga, Kolumbija je izručila Andrésa Felipea Marína, poznatog kao "Pipe Tuluá", koji je 3. veljače stigao u SAD, istog dana kada su se Petro i Trump sastali.
Predsjednik Petro dao je 29. siječnja Rojasu rok od 10 dana da uništi 15.000 hektara nasada koke u Putumayu. Rok je istekao, a izručenje je i dalje na čekanju. Kolumbijska vlada tvrdi da bi potpisivanje izručenja moglo ugroziti mirovni proces, pa odluka ostaje zamrznuta dok se procjenjuju posljedice.