CENTAR za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD), prvi hrvatski pouzdani prijavitelj nezakonitog sadržaja na internetu, od kraja srpnja zaprimio je 231 prijavu te poslao 16 obavijesti internetskim platformama, zbog čega je TikTok u dva dana riješio osam predmeta i uklonio dva računa i dvije objave.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) dodijelila je 23. srpnja CNZD-u, u sklopu kojeg djeluje i osječki Centar za sigurniji internet, status pouzdanog prijavitelja (trusted flagger), u skladu s europskim Aktom o digitalnim uslugama (DSA).

Time je Centar za nestalu i zlostavljanu djecu postao iznimno važna hrvatska institucija u uklanjanju nezakonitog sadržaja s interneta koji ugrožava djecu jer, kako se ističe, pružatelji internetskih platformi i društvenih mreža koje posluju u EU-u sada zakonski moraju prioritetno i bez odgađanja obrađivati sve obavijesti i prijave CNZD-a.

Na Discordu i Meti djecu su seksualno ucjenjivali

U Centru ističu da su od stjecanja statusa pouzdanog prijavitelja do 21. rujna na adresu prijavljenu Europskoj komisiji zaprimili najviše prijava protiv platforme Telegram, zbog čega su podnijeli pet obavijesti. Napominju i da su putem kanala koje Centar za sigurniji internet koristi od ranije uputili još 11 obavijesti: osam TikToku, dvije Discordu i jednu Meti za Instagram.

Dodaju i kako su se namjenski kanali za pouzdane prijavitelje na tim platformama uspostavljali tijekom rujna, ali Metin kanal još ni sada ne radi. Obavijesti upućene velikim internetskim platformama, ističe se u odgovoru CNZD-a Hini, većinom se odnose na sadržaj koji izravno ugrožava djecu.

Na TikToku je bila riječ o profilima i objavama kojima se ismijavaju i ponižavaju prepoznatljiva djeca, zatim o objavi koja imenuje djevojčicu i iznosi tvrdnje seksualne naravi o njoj te o dijeljenju fotografija djece bez njihova pristanka. Na Discordu i Meti su prijavili račune preko kojih se provodila seksualna ucjena te poslužitelj na kojem je seksualni sadržaj bio dostupan maloljetnicima.

Od Telegrama nisu dobili čak ni potvrdu primitka

U CNZD-u ističu i kako su Telegramu prijavili kanale i račune koji nude materijal seksualnog zlostavljanja djece, račun koji prikazuje nasilje i prodaje pristup zatvorenom kanalu, ali i mrežu kanala koja djeci pod krinkom varalica za igre prodaje zlonamjerni softver.

"Rezultati se jako razlikuju od platforme do platforme. TikTok je svih osam predmeta zatvorio u roku od dva dana, šest od njih isti ili sljedeći dan. Uklonjena su dva računa i dvije objave, a u još jednom slučaju TikTok je utvrdio kršenje pravila. Od Discorda i Mete odgovor još nismo zaprimili", ističu iz Centra u odgovoru Hini.

Dodaju i kako od Telegrama nisu dobili čak ni potvrdu primitka, iako je prva obavijest poslana 3. rujna, a broj prijave po kojem bi se postupanje moglo pratiti Telegram ne dodjeljuje. Osim toga, pojašnjavaju i kako su od kraja srpnja Ministarstvu unutarnjih poslova dostavili 40 izvješća te niz dopuna o prijavama koje su zaprimili.

Djecu ismijavaju, ponižavaju... 

Konkretno, prema prijavama koje su zaprimili i izvješćima koja su dostavili policiji, najzastupljenije je seksualno zlostavljanje djece, a odmah iza njega seksualna ucjena djece i mladih. "Od 23. srpnja putem obrasca na csi.hr zaprimili smo 95 prijava, a u 58 od njih prijavitelji su sami odabrali kategoriju seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.

U 34 prijave navedena je poveznica na Telegram, a u 23 na TikTok. Od 40 izvješća koja smo dostavili policiji, 13 se odnosi na materijal seksualnog zlostavljanja djece, a 11 na seksualnu ucjenu i iskorištavanje, u najmanje šest slučajeva maloljetnika", ističu u Centru.

Osim toga, navode kako su zaprimljene prijave zbog ismijavanja i ponižavanja djece na TikToku i objavljivanja osobnih podataka djece u Telegram grupama. U Centru za nestalu i zlostavljanu djecu prokomentirali su i EU KIDS Act.

"Dobna granica može imati smisla ako..."

To je prijedlog uredbe EU-a predstavljen sredinom rujna, s ciljem zaštite maloljetnika i uvođenja strožih sigurnosnih pravila, među kojima je i zabrana pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 13 godina.

"EU KIDS Act ocjenjujem kao važan prijedlog kojim se snažnije otvara pitanje odgovornosti digitalnih platformi za sigurnost djece. Koliko će taj akt biti učinkovit, ovisit će o provedbi. Dobna granica može imati smisla ako je provjera dobi pouzdana, razmjerna i štiti privatnost korisnika", rekao je za Hinu voditelj i jedan od osnivača CNZD-a Tomislav Ramljak.

Naglasio je i kako ograničavanje pristupa pojedinoj platformi samo po sebi ne uklanja nezakonit sadržaj, niti zaustavlja osobu koja pokušava zlostavljati dijete. Pozdravio je nedavnu najavu izrade Zakona o zaštiti djece u digitalnom okruženju, ističući kako ona zahtijeva jasnu odgovornost države, platformi i svih službi koje rade s djecom.

"Kvalitetu zakona u konačnici će pokazati rezultati"

"Prema predstavljenoj najavi, zakon bi trebao biti usklađen s europskim okvirom, a naglasak je na provjeri dobi, prevenciji, edukaciji i podršci djeci i roditeljima", kazao je Ramljak. No, dodao je i kako će konačnu ocjenu moći dati kada bude dostupan konkretan tekst i kada se vidi kako će se njegove odredbe provoditi te je potvrdio i da je Centar član radne skupine za izradu zakona.

"Naš će doprinos biti usmjeren na to da predložena rješenja odgovore na stvarne probleme s kojima se djeca i roditelji susreću. Kvalitetu zakona u konačnici će pokazati može li dijete zbog njega dobiti bržu, dostupniju i djelotvorniju zaštitu", zaključio je.