Djela velike ruske skladateljice izveli su Elisbeth Moser (bajan), gošća iz Njemačke Sidonija Lebar (violina) i Snježana Rucner (violončerlo).
Skladbu "Galgenlieder" izveo je Ansambl That (Njemačka) u sastavu Barbara Hoefling (mezzosopran) Jhong-Jun Chey (flauta) Ekkehard Beringer (kontrabas) i Cornelia Monske (udaraljke).
Sofija Gubajduline je rođena 1931. u nekadašnjoj Tatarskoj Autonomnoj Sovjetskoj Republici. Studirala je klavir na Konzervatoriju u Kazanu, a zatim na moskovskom Konzervatoriju kompoziciju.
Kako ističe glazbena kritika, Sofija Gubajdulne u svojim skladbama koristila je neoarhaizam, tzv. kozmičku sakralnost, ideju o glazbi kao bogoslužju i skladanju kao religioznom činu. Sve to budi asocijacije na mističku polutamu bogato ukrašenih ruskih pravoslavnih crkava, na pozlačene ikonostase i bizantinsku liturgiju koja traje i po nekoliko sati.
Budući da njezine skladbe pokazuju sklonost kršćanskoj duhovnosti, liturgiji i mistici u tadašnjem Sovjetkom Savezu bile su zabranjivane za izvođenje, a skladateljica je bila izložena ideološkim osudama ruskih komunističkih vlasti.
No njezina su djela bila izvođena u inozemstvu, primjerice u Poljskoj, na Varšavskim jesenima, najznačajnijem festivalu avangarde u tadašnjem istočnom bloku, kao i na Muzičkom biennalu u Zagrebu. Tako je "Noć u Mensisu" (1967.) praizvedena za zagrebačkom Muzičkom biennalu 1971. a tek je 20-tak godina kasnije izvedena u Moskvi.
Sedamdesetih godina Sofija Gubajdulna dobivala je narudžbe sa Zapada, a 1975. s nekoliko kolega osnovala je skupinu za improviziranu glazbu "Astreja".
Gubajdulina u svojim djelima pokazuje zanimanje za narodne instrumente i folklor, osobito za bajan - rusku harmoniku.
Glazbena kritika također ističe kako je Gubajdulina čija su djela inspirirana mistikom, posrednica između glazbenih i duhovnih tradicija Istoka i Zapada, te da njezina glazba ima utopijsku zadaću, koja je okrenuta uzorima kao što su sv. Ivan od Križa i drugi srednjovjekovni mistici.
(Hina) xatod ysp