Majmunske boginje stigle u Hrvatsku. Ovo su najbolji načini za izbjeći zarazu

Foto: Shutterstock

U HRVATSKOJ je potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja. Riječ je o muškarcu koji je boravio u Italiji i Španjolskoj. Ima blaži oblik majmunskih boginja i nije hospitaliziran, nego je u kućnoj izolaciji.

>>Potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja u Hrvatskoj

>>Ovo su simptomi i način prijenosa majmunskih boginja

>>Liječnik: Korona nas treba zabrinjavati puno više od majmunskih boginja

Majmunske boginje ne spadaju u spolno prenosive bolesti, ali se mogu prenijeti izravnim kontaktom tijekom spolnog odnosa. Također se mogu širiti korištenjem odjeće, posteljine ili ručnika inficirane osobe, dodirivanjem lezija ili kapljično.

Prvi su put otkrivene 1958. godine, kada su se pojavile kod majmuna koji su se koristili u istraživanjima. Prvi slučaj prelaska te infekcije na ljude zabilježen je 1970. u Demokratskoj Republici Kongo.

Kaić o širenju bolesti

Index je o ovome popričao s epidemiologom dr. sc. Bernardom Kaićem, voditeljem Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Pitamo ga koji je najčešći način širenja bolesti.

"U endemskim zemljama, gdje je virus prvenstveno zastupljen među divljim sisavcima, najčešći način prijenosa bolesti na ljude je ugrizom ili ogrebotinom zaražene životinje ili rukovanje uhvaćenom/uginulom životinjom.

Najčešći način širenja majmunskih boginja s čovjeka na čovjeka je izravan kontakt s kožnim promjenama oboljele osobe na način da tekućina mjehurića ili komadići krastica dođu u kontakt sa sluznicom ili oštećenom kožom osjetljive osobe. 

Može se prenijeti i kapljičnim putem, pogotovo ako oboljela osoba kašlje i ima promjene na sluznici usne šupljine, a i indirektno putem odjeće, posteljine, ručnika koji su kontaminirani izlučevinama bolesnika (respiratornim izlučevinama i izlučevinama/krastama s kožnih promjena)", govori on.

Usporedba zaraznosti s covidom

Koliko je bolest, laički rečeno, zarazna?

"Laički rečeno, bolest je malo zarazna. Procjenjuje se da je pri uobičajenim socijalnim kontaktima bazični reproduktivni broj (broj osoba koje će jedan bolesnik zaraziti kad se nalazi u skupini osjetljivih ljudi) manji od 1 (usporedbe radi, bazični reproduktivni indeks za covid je u početku bio 2-3, a  kod omikron varijante je 6-7).

Međutim, u nekim situacijama, kada se ostvaruje velik broj bliskih kontakata, može, naravno reproduktivni broj biti i veći od 1", dodaje.

Odgovorio je i na pitanje koje su najranjivije skupine.

"Posebno su ranjivi, u smislu da imaju najveći rizik od razvoja teških oblika bolesti, mala djeca, imunokompromitirane osobe i trudnice", ističe.

Ovo su prvi simptomi

Govori kako prvi simptomi bolesti nisu specifični. 

"Povišena tjelesna temperatura, glavobolja, umor, iscrpljenost...  Tek dan do tri dana nakon početka simptoma se pojavljuju osip i bolni povećani limfni čvorovi, što također nisu specifični simptomi, ali mogu pobuditi sumnju na majmunske boginje. 

Ima, naravno, i oblika bez temperature ili bez značajnog osipa ili samo uz lokaliziran osip. Kod većine oboljelih osip evoluira od prištića, preko mjehurića, do kraste i onda bolest prođe. 

Manji dio može razviti komplikacije poput upale mozga ili pluća. Na bolest se može posumnjati na temelju simptoma i podataka o eventualnom bliskom kontaktu ranije, ali potvrditi se može samo laboratorijskim testom", izjavio je.

"Ne dolaziti u bliski kontakt s oboljelima od majmunskih boginja"

Odgovorio je i na najvažnije pitanje - što učiniti da se čovjek ne zarazi?

"Ne dolaziti u bliski kontakt s oboljelima od majmunskih boginja. Naravno, ponekad ljudi koji imaju majmunske boginje imaju diskretne simptome pa ne znaju da su bolesni i ne izoliraju se, tj. kreću se u zaraznom razdoblju među ljudima. U tom slučaju rješenje je ne dolaziti u bliski kontakt s (većim brojem) nepoznatim osobama.

Ako se zna da osoba ima majmunske boginje, preporuka bi bila sljedeća:

Oboljela osoba treba ostati izolirana za vrijeme trajanja bolesti dok god kraste, koje su dio osipa, ne otpadnu. Za vrijeme izolacije oboljela osoba treba ostati u odvojenoj sobi i ne smije dijeliti predmete s ostalim članovima kućanstva (npr. odjeću, posteljinu, ručnike, pribor za jelo, tanjure, čaše). 

Također se treba suzdržati od seksualne aktivnosti i bliskog fizičkog kontakta dok se osip ne povuče.

Posebno treba izbjegavati bliski kontakt s osobama oslabljenog imunološkog sustava, malom djecom, trudnicama i, iz predostrožnosti, s kućnim ljubimcima.

"Bliski kontakti trebaju pratiti zdravstveno stanje 21 dan od kontakta sa zaraženom osobom"

Bliski kontakti oboljele osobe trebaju pratiti zdravstveno stanje 21 dan od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom, što uključuje mjerenje tjelesne temperature dva puta dnevno i, u slučaju pojave simptoma, javiti se nadležnom liječniku ili epidemiologu koji provodi zdravstveni nadzor nad osobom koja je identificirana kao bliski kontakt bolesnika. 

Također, tijekom toga razdoblja (zdravstvenog nadzora) trebaju izbjegavati bliski fizički kontakt s malom djecom, trudnicama i imunokompromitiranim osobama jer su to skupine kod kojih je povećan rizik od težih oblika bolesti.

Članovi obitelji i osobe koje njeguju oboljelu osobu ne smiju dirati promjene na koži golim rukama, već trebaju nositi jednokratne rukavice i održavati higijenu ruku (pranje i dezinfekcija). 

"Nositi masku"

Preporučljivo je da nose masku kad su u blizini oboljele osobe. U prostoriji u kojoj boravi oboljela osoba treba se za vrijeme bolesti spriječiti podizanje prašine (ne koristiti usisivač, ne mesti na suho, ne koristiti ventilator). 

Čišćenje prostorije treba provoditi vlažnom krpom s uobičajenim sredstvima za čišćenje, a povremeno treba dezinficirati površine tijekom bolesti i po završetku bolesti. 

Odjeću i posteljinu oboljeloga se ne smije rastresati, već je treba pažljivo, bez podizana prašine, staviti u najlonsku vreću do pranja. Odjećom i posteljinom oboljele osobe treba rukovati s rukavicama i maskom", zaključio je za Index epidemiolog dr. sc. Bernard Kaić.

Pročitajte više

 

Pročitajte više