U dva navrata inspektor je za ptice talijanskim državljanima izdao prekršajni nalog i izrekao novčanu kaznu od po 25 tisuća kuna, priopćeno je. Životinje su oduzete prekršiteljima i smještene u regionalne prihvatne centre.
Javnosti je posebno uzbudio nedavni misteriozni pomor 16 supova na Rabu čiji počinitelji još nisu poznati.
Osječki zeleni u podacima dostavljenim Hini navode da je u 2004. stradalo najmanje šest tisuća zaštićenih ptica čija je "šteta neprocjenjiva, nemjerljiva i nepopravljiva".
Tvrde da "specifikacija i evidencija po komadima i vrstama nije moguća, osobito kad su u pitanju močvarice stradale u požarima na Vranskom jezeru i u ornitološkom rezervatu Donji Miholjac".
Među pticama je i osam bijelih roda, od toga tri koje su uginule pri padu iz gnijezda koja su im u Baranji ugrozili djelatnici HEP-a, a ostale su poginule na cestama.
Napominju da je po njima stradalo 13 vukova, dva medvjeda i 22 supa.
Najveći broj vukova su umlatili stočari ili su stradali organiziranim lovom lokalnih lovačkih društava, te uhvaćeni u protuzakonito postavljene stupice, smatraju Osječki zeleni.
Stradalo je sedam vidri u Slavoniji te oko 500 kg autohtone potočne pastrve na zaštićenim područjima parkova prirode.
Niti za jedan od evidentiranih slučajeva ubijanja nije realizirana kazna po zakonima RH, tvrdi Ljiljanka Mitoš-Svoboda iz Osječkih zelenih.
Prema stručnjacima za krupnije zvijeri sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, tokom 2004. stradalo je šest vukova i jedan ris.
Josip Kusak upozorio je da je poznati broj vjerojatno tek trećina stvarno stradalih životinja.
Požalio se na neučinkovitu kaznenu praksu: od 1995., kad su vukovi zaštićeni, pronađeno je oko 50 tijela, uglavnom odstrijeljenih, a samo je u jednom slučaju počinitelj kažnjen i jedan je lovac trenutno u sudskom postupku.
Stanje vukova u Hrvatskoj se uglavnom stabiliziralo i njihov broj se kreće 130-170, ali broj risova je 40-60 i oni su u lošijem položaju, kazao je Kusak.
Godišnje u prosjeku strada 15-16 dobrih dupina, također zaštićenih vrsta, od čega polovica prirodnom smrću, a polovica ih se zaplete u mreže.
Većina stradalih dupina su mlađe neiskusne jedinke koji se zapletu ili su stariji pa sve teže dolaze do hrane, kazao je Tomislav Gomerčić s Veterinarskog fakulteta. Oko 250 dobrih dupina živi u Jadranu.
U Hrvatskoj su zaštićene ukupno 574 životinjske i 203 biljne vrste.