Nedavno završena studija izvodljivosti smatra da "Hrvatska solarna kuća" ima stratešku važnost za hrvatsko društvo, jer nudi dalekosežna energetska rješenja te tehnički izvedivu i ekonomski racionalnu zaštitu okoliša uz poboljšanja kvalitete života.
Ukupna cijena projekta iznosi oko 10 milijuna kuna. Postoji izražen interes gospodarskih subjekata jer posao nudi mogućnost izlaska na međunarodno tržište, kazao je Glasnović. Oko 4,5 milijuna kuna za projekt namaknuo bi se od ministarstava koja u tome imaju interes, a za trećinu iznosa se nada da će ga pokriti sponzori.
Projekt razvija dvije tehnologije dobivanja električne energije - fotonaponske i tehnologije tzv. gorivnih ćelija - što ga čini znanstveno važnim. Njegova ekološka vrijednost ogleda se u višestrukom smanjenju potrošnje energije, i u činjenici da se radi o samostalno proizvedenoj energiji iz obnovljivih izvora.
Gospodarska strana se vidi u okupljanju proizvođača više gospodarskih grana koji bi osim plasmana na domaćem tržištu, s "Hrvatskom solarnom kućom" mogli konkurirati na inozemnim tržištima.
Ekipa broji 12 članova, a glavni istraživač je dr. Natko Urli autor niza solarnih patenata i nagrada za primjenu tehnike na području korištenja solarne energije.
Na test-objektu, koji će se podignuti u krugu Instituta Ruđer Bošković, motrit će se i mjeriti sve potrebne veličine kako bi se postigla funkcionalnost kuće. U početku kuća bi bila prazna, a onda bi u njoj smjestili urede.
Pasivna kuća po izgledu ne bi morala biti različita od tradicionalne gradnje, ali će vjerojatno imati "futuristički štih". Bit će opremljena sustavom inteligentnog upravljanja. Kućanski uređaji i dijelovi kuće bit će automatski samo-upravljani.
Ulaganje u izgradnju takve kuće u početku je 8 posto veće nego u tradicionalne, ali se zbog štedljivosti uloženo brzo vrati. U središtu zanimanja komercijalnog dijela projekta su kućanstva koja troše 30 posto hrvatske energije. U zapadnoj Europi broj takvih kuća eksponencijalno raste. S obzirom na prirodne uvjete, iskoristivost takve kuće mogla bi biti veća nego u Europi, piše u studiji izvodljivosti.
U rubrici potencijalni problemi, studija pronalazi samo nepostojanje povoljnog zakonodavstva i fiskalne politike u zemlji. Dodaje da bi postojeća energetska politika Hrvatsku do 2030. mogla dovesti do 70 postotne energetske ovisnosti, dok bi pasivna (energetski samostalna) kuća smanjila sadašnju energetsku ovisnost zemlje.