U deset gradova i općina u Srbiji otvorena su birališta na kojima će se do 20 sati glasati o sastavu lokalne vlasti za iduće četiri godine. Međutim, već se u predizbornoj kampanji pokazalo da za vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) ovi izbori predstavljaju znatno veći politički ulog od samog izbora vijećnika.
Današnji izbori pokazat će koliko je četrnaestogodišnja vlast populističkog predsjednika Aleksandra Vučića uzdrmana prošlogodišnjim masovnim protuvladinim prosvjedima. Na njima su se tražili demokratizacija zemlje, suzbijanje korupcije, preustroj institucija i neovisnost pravosuđa.
Prosvjede, koje je predvodio studentski pokret, potaknulo je smrtonosno urušavanje konstrukcije na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu krajem 2024. godine. Prosvjednici za tu nesreću odgovornom smatraju autokratsku vlast na čelu sa SNS-om, koju velik dio javnosti povezuje s koruptivnim poslovima za koje se vjeruje da su pridonijeli i novosadskoj tragediji.
Prema službenim podacima, pravo glasa u svih 10 lokalnih zajednica ima 247.985 građana. Birači će odlučivati između ukupno 50 izbornih lista koje su formirale lokalne vladajuće stranke predvođene SNS-om i koalicijskim partnerima, kao i oporba, studentski pokret i građanske inicijative, koje su ponegdje nastupile i na zajedničkoj listi.
Lokalni izbori održavaju se u Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci, gdje su vijećnici posljednji put birani 3. travnja 2022. godine.
Najveći izazov za vladajuće predstavljaju liste kandidata okupljene oko studentskog pokreta, koji je tijekom prosvjeda 2025. godine stekao veliku podršku građana.
Pokret je tražio da se stane na kraj koruptivnim aranžmanima vlasti koji zaobilaze javne natječaje, uključujući i loše izvedene radove na rekonstrukciji željezničkog kolodvora, čija se nadstrešnica urušila 1. studenog 2024. i usmrtila 16 ljudi.
Koliku važnost izborima pridaju naprednjaci i njihov donedavno službeni vođa, aktualni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, svjedoči i činjenica da je SNS sa svojim koalicijskim partnerima izbornu listu nazvao "Aleksandar Vučić - Srbija, naša obitelj", uz dodatak imena svakog mjesta u kojem se danas glasa.
Iako ga Ustav u članku 111. obvezuje da kao šef države "izražava državno jedinstvo Republike Srbije", upravo se Vučić stavio na čelo kampanje SNS-a.
U proteklih mjesec dana posjetio je sve općine u kojima se 29. ožujka održavaju lokalni izbori, često u pratnji ministara i drugih državnih dužnosnika, te obilato obećavao infrastrukturne projekte, ceste, mostove, nova radna mjesta, bolje zdravstvo i socijalnu skrb, kao i veće plaće i mirovine.
Ni Vučić ni srbijanska vlada nisu se obazirali na tvrdnje oporbe i građanskog društva da je takav angažman zapravo takozvana dužnosnička kampanja i kršenje zakona.
Razdvajanje javnih dužnosti od stranačkih aktivnosti jedna je od ključnih preporuka koje je Srbiji uputio Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), uz poštivanje ljudskih prava, slobodu medija i reviziju popisa birača.
Srbija je službeno prihvatila preporuke ODIHR-a u ranijim pokušajima međunarodne zajednice da se u zemlji uspostave demokratski i pošteni preduvjeti za izbore na svim razinama.
Ipak, one do danas nisu dosljedno provedene, što se, između ostalog, odnosi na uvođenje reda i reviziju popisa birača te na ravnopravan pristup medijima za sve političke aktere, s obzirom na to da je većina medija pod dominantnim utjecajem ili kontrolom vlasti.