POSTAVLJANJEM kamena temeljca u nazočnosti hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana u srijedu je u Subotici počela izgradnja Hrvatske kuće.
Objekt od 900 četvornih metara, čiju je gradnju s 1.3 milijuna kuna podržala vlada Hrvatske, bit će sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačke ustanove "Hrvatska riječ".
Tri kamena iz krajeva iz kojih su Hrvati došli u Srbiju
U temelje Hrvatske kuće položena su tri kamena iz krajeva iz kojih su Hrvati došli na prostore današnje Srbije – s rijeke Bune u Bosni i Hercegovini, iz središnje Bosne i Republike Hrvatske, a ukopana je i vremenska kapsula u kojoj je zapisano tko i kada je položio kamen temeljac te u kojoj će se nalaziti "zavjet predaka budućim pokoljenjima".
Ovo je za nas poseban dan jer ovim simboličnim činom polažemo materijalne temelje naše budućnosti, rekla je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić na svečanosti polaganja kamena temeljca.
"No osim velike simbolike, žbuka i temelj naše zajednice već su odavno postavljeni. Zajedništvo koje danas imamo i golim okom postaje vidljivo po plodovima koje ono rađa. Kuća će samo predstavljati prostor u kojem će svi biti dobrodošli, gdje ćemo se osjećati svoji na svome, otvoreni za druge, a vjerni sebi", poručila je ona.
Grlić Radman: Došao sam ohrabriti Hrvate u Srbiji
Ministar vanjskih i europskih poslova Grlić Radman izjavio je da je došao u Suboticu kako bi ohrabrio Hrvate u Srbiji, ali i donio poruku da su vlada Hrvatske i njezine institucije uvijek uz Hrvate, što je izdvajanjem novca za Hrvatsku kuću i pokazala.
"Hrvatska vlada svojom aktivnom manjinskom politikom, bilo da su u pitanju Hrvati u svijetu ili manjine u Hrvatskoj, želi pridonijeti izgradnji društva koje uključuje toleranciju, poštovanje različitosti i uključivost", naveo je obraćajući se okupljenima.
Rekao je da za svoje sunarodnjake u Srbiji Hrvatska traži ono što je srpskoj manjini osigurano, prije svega zastupljenost u državnim i zastupničkim tijelima, na svim razinama vlasti u zemlji.
Grlić Radman podsjetio što je od Vučića tražio u listopadu 2020.
Uz isticanje toga zahtjeva, ministar je podsjetio da je od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u listopadu 2020. u Petrovaradinu zatražio i rješavanje pitanje nestalih tijekom Domovinskog rata te odštete logorašima.
"Prošlo je od tada pola godine. Osim na razini pokrajine Vojvodine, nismo čuli da je po pitanju imenovanja predstavnika hrvatske manjine u republičkim tijelima bilo pomaka", rekao je Grlić Radman.
"Ali ja se nadam. Hrvatska pruža ruku suradnje i podržava srpske aspiracije spram europskih integracija", naveo je, i dodao da je početkom mjeseca uputio pismo srbijanskom ministru vanjskih poslova u kojemu je ponudio razgovore o otvorenim pitanjima dvije zemlje.
Početak gradnje Hrvatske kuće u Subotici pozdravio je i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas koji je rekao kako to pokazuje "da se može mnogo postići kada postoji jasno postavljen cilj, i kada smo zajedno, čak i u trenucima kada su okolnosti nepovoljne".
"Izgradnjom Hrvatske kuće ostvarit će se puno toga. Prije svega, to će postati središnja točka svih Hrvata u Srbiji, a ostvarit će se i preduvjeti za premještaj tri ključne institucije, čime će im se osnažiti ugled i položaj u društvu. A vlada RH i sve institucije uvijek će stajati uz sunarodnjake za ostvarenje njihovih ogromnih potencijala", naveo je on.
Godinama pripreman projekt
Vodstvo hrvatske manjine godinama je pripremalo projekt izgradnje Hrvatske kuće u Subotici kao središta tri profesionalne institucije Hrvata u Srbiji, i za to je tražilo potporu Hrvatske.
Od pomoći koja odobrena, HNV je u lipnju 2018. ušao u posjed čestici pored aktualnog sjedišta Vijeća, nedaleko od centra Subotice.
Hrvatska je sljedeće godine odobrila novac i za izradu projekta, a u listopadu 2020. HNV i Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske potpisali su ugovor o financijskoj potpori za izgradnju Hrvatske kuće, čemu je također prisustvovao ministar Gordan Grlić Radman.
Jedine tri profesionalne institucije hrvatske zajednice u Srbiji trenutačno rade u starim i neadekvatnim prostorima zbog čega se pristupilo pripremi projekta njihova okupljanja pod "jednim krovom".