U NEPOSREDNOM hrvatskom susjedstvu ubrzava se stvaranje balkanskog "mini Schengena", prostora koji bi trebao ubrzati promet i trgovinu među zemljama Zapadnog Balkana, ali i te regije s ostatkom Europe.
Riječ je o godinu dana staroj inicijativi službenog Beograda o labavljenju graničnih režima među zemljama regije koju su dosad, osim Srbije, prihvatile i Sjeverna Makedonija i Albanija. Nakon susreta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Avdullaha Hotija u Washingtonu očekuje se i da će Kosovo pristupiti toj inicijativi. S druge strane, Bosna i Hercegovina i Crna Gora dosad su bile rezervirane prema toj inicijativi, no ima naznaka da se stvari i tu počinju mijenjati. U svakom slučaju, ubrzo bi moglo postati jasnije jesu li Sarajevo i Podgorica odlučili prigrliti ideju balkanskog "mini Schengena" ili će se ona dalje razvijati bez njih.
Više ne žele kilometarske kolone na granicama
Balkanski "mini Schengen" možda je pretenciozan naziv za inicijativu kojoj cilj nije potpuno ukidanje granica, nego pojednostavljivanje i ubrzanje njihovog prelaska. Unatoč tome, u nama susjednoj regiji od te inicijative imaju velika očekivanja.
"Cilj nam je ukidanje prepreka razmjeni dobara i usluga među zemljama regije, kao i slobodno kretanje stanovništva. Tu ideju treba odvojiti od politike, ona je ekonomska. Ne želimo kilometarske kolone na granicama, tu se čekajući na granicama gubi 30 milijuna sati i 800 milijuna dolara", objašnjava za Index potpredsjednik srpske vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić.
Stoga je, ističe, neophodno modernizirati granične prijelaze i carinske terminale zemalja regije, od kojih mnogi datiraju još iz vremena bivše Jugoslavije, što znači da nisu opremljeni za golem promet koji se preko njih odvija danas. Nadalje, kaže Ljajić, potrebno je ubrzati procedure na granicama, što se može postići i integriranim graničnim prijelazima između dviju zemalja, te digitalizacijom, a s ciljem bržeg prijavljivanja robe i izdavanja raznih certifikata. Tu je i pitanje priznavanja brojnih dokumenata od strane drugih država u regiji, što je još uvijek prepreka slobodnijem kretanju stanovništva. Ako se to ostvari, smatra Ljajić, ljudi će vidjeti da imaju koristi od te inicijative.
Rasim Ljajić: To nije politički, nego ekonomski projekt
"Inicijativa je na tragu sličnih inicijativa i preporuka koje su se pojavljivale u proteklom razdoblju. To nije politički, nego ekonomski projekt", poručuje Ljajić.
No razlozi za tu inicijativu, već sada se može reći, nisu samo praktični. Jedan od njih je slabo funkcioniranje Cefte, zone slobodne trgovine u kojoj su danas još samo zemlje Zapadnog Balkana i Moldavija. Iako je opći stav u regiji da je Cefta puno napravila na jačanju trgovinskih odnosa među zemljama članicama, Ljajić kaže da je potrebno napraviti i korak dalje u njenom funkcioniranju.
"Cefta je očito dala svoj maksimum. Sada se mora nadograditi", ističe Ljajić.
Ipak, inicijativom o balkanskom "mini Schengenu" nije pokrivena Moldavija, koja je također članica krnje Cefte. Ta bivša sovjetska republika, naime, nije dio Zapadnog Balkana, a nije obuhvaćena ni politikom proširenja Europske unije. Uz to, od ostatka Cefte je dijeli Rumunjska pa s ostalim članicama tog trgovinskog bloka nema zajedničku granicu. Stoga Moldaviju u regiji ne vide kao dio balkanskog "mini Schengena".
Hrvatske tvrtke koje posluju u regiji podržavaju inicijativu
Iako Hrvatska nije dio te priče niti to, s obzirom na članstvo u Europskoj uniji i težnju ulasku u "pravi" Schengen, može biti, u vodećim hrvatskim tvrtkama pozorno prate zbivanja u regiji, pa tako i rad na stvaranju balkanskog "mini Schengena". Zanimljivo je da hrvatski poslovni ljudi s kojima smo razgovarali tu inicijativu uglavnom podržavaju. To se, naravno, posebno odnosi na tvrtke koje posluju i na tržištima Zapadnog Balkana.
"Atlantic Grupa ima velik interes za stvaranje uvjeta i pravnog okruženja koji bi olakšali i ubrzali granične i carinske procedure na graničnim prijelazima takozvanog 'mini Schengena'. Stvarna implementacija projekta bila bi značajan poticaj povećanju trgovinske razmjene između zemalja koje sudjeluju u tom projektu te ga smatramo dobrim, kako za naše poslovanje, tako i za sve druge kompanije koje djeluju na tim tržištima", kaže za Index potpredsjednik Atlantic Grupe za korporativne aktivnosti Neven Vranković.
Dodaje kako tržišta balkanskog "mini Schengena" čine 30 posto konsolidirane prodaje Atlantic Grupe, što već samo po sebi dovoljno govori o značaju Zapadnog Balkana za poslovanje kompanije Emila Tedeschog. Atlantic Grupa je i značajan ulagač u zemlje europskog jugoistoka.
I u Nexe Grupi iz Našica pozdravljaju inicijativu olakšavanja trgovine među zemljama Zapadnog Balkana.
"Nexe Grupa, kao regionalni proizvođač građevinskog materijala, u svom poslovnom sustavu ima i tvornice betona, crijepa, cigle i keramičkih pločica u Srbiji. Iz Srbije se izvoze crijep, cigla i keramičke pločice, a svako olakšavanje i ubrzavanje izvoznih procedura pozdravljamo i očekujemo da će svakako pozitivno utjecati na poslovanje", kažu za Index u Nexe Grupi Ivana Ergovića.
Ipak, dodaju kako je u cijelom projektu još uvijek dosta nepoznanica pa će se puni učinci moći procjenjivati tek naknadno.
Hrvatske veze sa Zapadnim Balkanom oslabjele su, ali regija nam je i dalje važan trgovinski partner
Ulaskom u EU 2013. godine hrvatske veze sa zemljama Zapadnog Balkana su oslabjele, no ta je regija i dalje jedan od naših vodećih trgovinskih partnera. Prema podacima DZS-a za prošlu godinu, ukupan je hrvatski robni izvoz u šest zemalja Zapadnog Balkana dosegao vrijednost veću od 2,7 milijardi eura, što je činilo 17,8 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza u prošloj godini. S druge strane, iz zemalja Zapadnog Balkana uvezli smo robe u vrijednosti nešto manjoj od 1,4 milijardi eura, što je činilo 5,5 posto našeg ukupnog uvoza. Hrvatske tvrtke spadaju i među najznačajnije ulagače u tu regiju.
Zemlje regije pokrivene su i procesom stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji, što znači da se nalaze na putu k punopravnom članstvu, iako je taj put u njihovom slučaju vrlo spor. Crna Gora i Srbija su kandidati za članstvo i već godinama pregovaraju o ulasku, no njihov se ulazak, prema posljednjim dostupnim informacijama, ne očekuje prije 2025. godine. Albanija i Sjeverna Makedonija imaju status kandidata i tek su na početku pregovaračke sage, dok su BiH i Kosovo još uvijek samo potencijalni kandidati. U vrlo sporom procesu ulaska u EU mnogi i vide pravi razlog stvaranja balkanskog "mini Schengena".
Političke trzavice među zemljama regije ostaju problem daljnjem integriranju
S druge strane, političke trzavice među zemljama regije ostaju velika prepreka njihovoj daljnjoj međusobnoj integraciji, premda se ona i svodila samo na labavljenje i ubrzavanje graničnih i carinskih procedura. Iako Ljajić ističe kako inicijativa nije politička, nego ekonomska, jasno je da se politika tu ne može ostaviti po strani. Problem je, primjerice, već i status Kosova, koje Srbija i BiH ne priznaju, dok ga ostale zemlje u regiji priznaju. Tu su i problemi na relaciji Beograd-Sarajevo i Beograd-Podgorica. Na to ukazuje i ekonomski analitičar Damir Novotny.
"Uvijek je dobro ako se granične i carinske procedure pojednostavljuju i ako padaju barijere u ekonomskim odnosima. To se pokazalo i u slučaju stare Cefte, koju su osnovale zemlje Višegradske skupine, i koje su od pojednostavljivanja graničnih i carinskih procedura prije ulaska u EU imale velike koristi. Međutim, hoće li ova inicijativa na Zapadnom Balkanu imati uspjeha, tek treba vidjeti. Regija vrvi političkim problemima, a to ne ide u prilog takvim inicijativama", upozorava za Index Novotny.
Prometna povezanost zemalja Zapadnog Balkana je loša
Dodaje kako je u uvjetima stalnih napetosti u odnosima među državama regije ipak u prvom planu politika, a ne ekonomija. Osim toga, ističe, ni prometna povezanost zemalja regije ne ide u prilog takvoj inicijativi.
"'Mini Schengen' je lakše stvarati među zemljama koje su dobro prometno povezane, a zemlje Zapadnog Balkana to nisu. Kosovo je danas, primjerice, bolje prometno povezano s Albanijom i Sjevernom Makedonijom nego sa Srbijom pa se nastoji više i ekonomski povezati s tim državama", zaključuje Novotny.
I Ljajić kaže da je prometna povezanost zemalja regije slaba te da je treba ojačati. Kao primjer uzima slabu prometnu infrastrukturu između Srbije i BiH. U Beogradu stoga ukazuju na značaj inicijativa za gradnju autocesta i željezničkih pruga koje bi trebale povezati Srbiju i BiH.