AUTOHTONE zajednice Amazonije, izolirane, siromašne, ugrožene deforestacijom i vađenjem ruda, bit će od nedjelje središnja tema sinode rimokatoličkih biskupa koju otvara papa Franjo i trajat će puna tri tjedna, javljaju u petak agencije.
Posebna biskupska sinoda, "Amazonija – novi putovi za Crkvu i za cjelovitu ekologiju", okupit će od 6. do 27. listopada oko 300 katoličkih čelnika iz panameričkog područja kako bi raspravljali o više glavnih tema: pravima domorodačkih naroda, posebice pravu na zemlju, ekologiji i okolišu, angažiranosti južnoameričke Crkve u teologiji oslobođenja (u politici vezano uz kršćanski socijalizam), sinkretizmu katolicizma i urođeničkih religija, kolonijalizmu, mogućnosti zaređivanja oženjenih muškaraca za svećenike u Amazoniji i ulozi žena u Crkvi.
Temelj za rasprave radni je dokument na 80 stranica - Instrumentum Laboris - na kojem se radilo punih 18 mjeseci i rezultat je stotina sastanaka biskupa. Zaključci sa sinode, ocjenjuju agencije, mogli bi imati posljedice za Crkvu na globalnoj razini.
Ovo neće razveseliti Bolsonara
Ova sinoda zasigurno neće razveseliti brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara - uvjerenog skeptika po pitanju klimatskih promjena koji također malo ili nimalo ne cijeni društvenu angažiranost Crkve i koji je nedavno u UN-u izjavio da "znanstvenici griješe kada našu šumu nazivaju plućima planeta".
U radnom dokumentu piše da treba poslušati "vapaj Majke Zemlje, napadnute i teško ranjene uslijed predatorskog modela gospodarskog razvoja koji izaziva ekocid, koji ubija i pustoši, uništava i razara".
U amazonskom području živi oko tri milijuna domorodaca koji predstavljaju gotovo 390 naroda. Riječ je o narodima koji, kako stoji u tekstu, čuvaju posebni kulturni identitet i specifično povijesno bogatstvo, a moraju se suočavati s prijetnjama koje se pojavljuju unutar njihovih kultura. Moraju se također boriti kako bi zaštitili svoje postojanje i svoje teritorije, a Crkva je među njima prisutna preko misionara i misionarki.
U svojoj enciklici "Laudato si" ("Hvaljen budi") iz 2015., posvećenoj društvenim pitanjima i okolišu, papa Franjo osuđuje eksploataciju amazonske džungle u kojoj žive brojne domorodačke zajednice.
Sedam i pol milijuna četvornih kilometara, jedna od najvećih rezervi biološke različitosti na svijetu i više od trećine šuma na planetu, samo su neka od obilježja Amazonije koja se proteže kroz nekoliko zemalja, među kojima kroz Brazil, Boliviju, Ekvador, Peru i Venezuelu. Nije to homogeno područje, napominje se u dokumentu, nego je ona biom u kojemu je voda čimbenik koji ujedinjuje.
Cjelovita ekologija
U siječnju 2018., prvi latinoamerički papa u povijesti je posjetio Puerto Maidonado, selo u jugoistočnom Peruu okruženo amazonskom džunglom i oštro osudio "eksploataciju rudnog blaga u ilegalnim rudnicima zlata" i izopačene učinke te prakse, "ropstvo i seksualno iskorištavanje".
"Nasilje prema mladima i ženama krik je koji para nebo", kazao je Papa.
Franjo se posebice zalaže za "cjelovitu ekologiju" - blisku integraciju ljudi i prirode.
"Domorodačkim zajednicama dugujemo tisućljetnu brigu za Amazoniju", stoji u pripremnom dokumentu.
Također se upozorava da bogatstvo šume i rijeka ugrožavaju veliki gospodarski interesi koji uzrokuju uništavanje i zagađivanje.
"Takvo stanje, kojemu valja dodati i zlo trgovine drogom, stavlja u opasnost preživljavanje amazonskih naroda koji su također žrtve promjene vrijednosti svjetskoga gospodarstva. Riječ je, naime, o gospodarskom modelu u kojemu je zarada važnija od ljudskoga dostojanstva. Osim toga, prekomjerni porast poljoprivrednih aktivnosti te krčenje šuma potakli su ljudski razvoj koji nije cjelovit i inkluzivan", piše u dokumentu.
Crkva s amazonskim licem, piše nadalje u dokumentu, treba tražiti model alternativnoga, cjelovitoga i solidarnoga razvoja, utemeljenoga na etici pozornoj prema odgovornosti za istinsku prirodnu i ljudsku ekologiju.
Oženjeni svećenici
U pripremnom se dokumentu potom se ističe da je proces evangelizacije Crkve u Amazoniji vrlo težak zbog geografskih udaljenosti i različitosti jezika te da su biskupi pozvani raspravljati o vrlo kontroverznom pitanju: mogućnosti zaređivanja zrelih muškaraca za svećenike, po mogućnosti iz redova domorodačkog stanovništva.
Konzervativni crkveni krugovi na to gledaju kao na herezu i pribojavaju se da bi ta iznimka mogla označiti kraj celibata, koji nije dogma i uveden je u 11. stoljeću.
Sinoda će se također baviti i ulogom žena u okviru službenih "ministarstava" za žene koji već imaju važnu ulogu u Crkvi u Amazoniji.
"Ako je isključena žena, isključena je polovica Crkve", kazala je za AFP sestra Laura, talijanska misionarka u Amazoniji.
Od 184 prelata na sinodi, 113 je iz amazonskog područja, posebice iz Brazila. Među sudionicima je 17 predstavnika urođeničkih naroda i 35 žena.
Papa ima titulu predsjednika sinode, ali je prisutan uglavnom na početku i kraju sinode. Može zanemariti zaključke navedene u završnom dokumentu, no obično ih, kao i mišljenja koja je čuo, razmatra i potom piše vlastiti dokument poznat kao "Apostolska pobudnica".