Ubijen Hrant Dink, turski pisac i novinar armenskog podrijetla

TURSKI pisac armenskog podrijetla i urednik časopisa Agos, Hrant Dink, ubijen je sinoć ispred svoje redakcije u Istanbulu s dva metka u glavu, što je najvjerojatnije djelo turskog nacionalista, piše Independant.

Dink je godinama primao prijetnje smrću zbog svog pisanja o genocidu kršćana u Turskoj 1915. godine, u kojem je namjerno istrijebljeno milijun i pol ljudi.  2005. godine osuđen je prema zloglasnom Zakonu 301. za vrijeđanje turskog identiteta. Nakon  osude prema tom zakonu, prema kojemu je suđeno i piscu nobelovcu Orhanu Pamuku, Dink je od pisanja bio suspendiran na šest mjeseci.

Rečenica iz članka u kojoj se Dink obraća Armencima govoreći da je im je "krv zatrovana" mržnjom prema Turcima zbog toga što se ne mogu pomiriti s genocidom, na suđenju je izvađena iz konteksta, a optužba je tvrdila da tu Dink govori o krvi Turaka koja je zatrovana. Independant ne isključuje mogućnost da bi ubojica mogao biti i armenski nacionalist.

"Živim s Turcima u ovoj zemlje, i osjećam potpunu solidarnost s njima. Mislim da ne bih mogao živjeti sam sa sobom da sam vrijeđao identitet ljudi s kojim živim u ovoj zemlji", izjavio je u suzama  na nacionalnoj televiziji Hrant Dink nakon suđenja.

Njegovo ubojstvo je u Turskoj izazvalo revolt političara i novinara koji smatraju da se radi o političkom atentatu. Dosada su zbog njegovog ubojstva privedene tri osobe, izvijestila je policija.

Armenske vlasti oštro su reagirale na Dinkovu smrt, govoreći da nakon ovoga Turska ne bi trebala ni sanjati o ulasku u Europsku uniju. Armenski predsjednik Robert Kochrain izjavio je da ubojstvo poznatog novinara otvara mnoga pitanja i da zaslužuje najstrožu osudu.

"Nadamo se da će turske vlasti dati sve od sebe kako bi pronašli odgovorne i kaznili ih u skladu sa zakonom", rekao je Kochrain.

Mnogi Armenci nastoje ubojstva tisuća svojih sunarodnjaka u Otomanskom carstvu proglasiti genocidom, no Turska to odbija priznati, a sve poginule naziva žrtvama Prvog svjetskog rata. Od armenskog osamostaljenja raspadom SSSR-a 1991. godine, pa sve do danas, Armenija i Turska nemaju uspostavljene diplomatske odnose.

A.B.

Pročitajte više