U SABORU je jučer zbog nameta koji parazitski HGK prisilno naplaćuje poduzetnicima pao kvorum.
Oporba je vladajućima srušila kvorum nakon što je HDZ-ov predsjednik sabora Gordan Jandroković odgodio glasanje o HGK-ovom haraču. To je poprilično razbjesnilo Plenkovića koji je oporbu optužio da su to "napravili na bolesti zastupnika Miroslava Tuđmana koji se bori za život" i poručio da im to neće zaboraviti.
>> HDZ se danas uplašio. To je najbolja moguća vijest za Hrvatsku
Plenković trivijalizirao pokušaj da se poduzetnike oslobodi prisilnog nameta
Pokušaj da se ukine namet koji se prisilno naplaćuje poduzetnicima Plenković je odlučio trivijalizirati.
"Što se tiče članarine u HGK-u, svjedočimo brojnim populističkim inicijativama. Članarina za gospodarske subjekte koji su skromnijih prihoda iznosi 42 kune mjesečno. Te 42 kune mjesečno su očito razlog za ovakvu inicijativu. Nitko od nas ne kaže da HGK ne može bolje raditi, ali HGK ima svoju tradiciju od 150 godina, čak i više. To nisu tijela koja se demontiraju na brzinu zbog oporbenog hira. Ako nešto treba mijenjati, treba vidjeti što se može popraviti. Raditi politički cirkus zbog 42 kune mjesečno je populizam. To nećemo zaboraviti", rekao je Plenković.
Inače, Zvonimir Troskot je u ime predlagatelja izmjena zakona kojim bi se ukinula prisilna naknada HGK-u, u saborskoj raspravi objasnio da nije stvar u 42 kune mjesečno, kako to pokušava prikazati Plenković. "Kada se zbroje sve članarine od 42 kune, one godišnje iznose 165 milijuna kuna. Znači, gospodine Burilović, nije to 'samo 42 kune', nego milijarda kuna u 10 godina", rekao je Troskot. HGK otprilike pola onoga što godišnje ubere od poduzetnika troši na plaće svojih zaposlenika.
Uz to, ne treba zaboraviti da je HGK-ov namet samo jedan od brojnih parafiskalnih nameta koje su poduzetnici prisiljeni plaćati. Najsporniji im je upravo onaj koji naplaćuje Hrvatska gospodarska komora zbog načina na koji ona funkcionira. Riječ je o organizaciji koja je kontinuirano optuživana da je poligon za uhljebljivanje, a njezin dugogodišnji predsjednik bio je Nadan Vidošević, čovjek kojem se sudi za milijunske malverzacije.
Kako je rekao Troskot, obrazlažući prijedlog da se ukine namet, HGK ima najviše zaposlenika i najnižu efikasnost u EU i jedina je komora, uz austrijsku i njemačku, koja ima obaveznu članarinu.
Analiza pokazala - Obavezno članstvo u HGK šteti ekonomiji
Nedavna analiza koju je za Udrugu poreznih obveznika Lipa i njihov Barometar konkurentnosti napravila znanstvenica Dagmar Radin pokazala je kako obavezno članstvo u HGK šteti ekonomiji.
>> Analiza otkrila: Obavezno članstvo u HGK šteti ekonomiji
Radin u svojoj analizi kao prvi argument za ukidanje harača koji HGK prisilno naplaćuje poduzetnicima navodi kako obavezno članstvo u HGK-u negativno utječe na konkurentnost time što povećava regulacijsko opterećenje, mogućnost koruptivnog djelovanja, dovodi do većeg sukoba interesa u samoj funkciji i djelovanju komore te ukazuje na nesposobnost prilagodbe zakonodavnog okvira i pomanjkanje dugoročne vizije. Nadalje, obavezno članstvo povećava i administrativne uvjete poslovanja uključujući trošak poslovanja.
Kao drugi argument navela je neučinkovitost HGK, a kao treći način na koji je ustrojen HGK. Podsjetila je da je njih vlast odabrala 1991. Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori. HGK je, naime, proglašen tijelom s javnim ovlastima te mu je tim zakonom zagarantirana održivost financiranja putem obavezne članarine. Kako je HGK nastao zakonskom odlukom, njegovo daljnje djelovanje i postojanje (i financiranje) isto tako može biti promijenjeno i povučeno, zaključila je autorica
HGK je stvorila Vidoševića, njemu se sudi da je izvlačio milijune
Podsjetimo i na neke činjenice o HGK, počevši od toga da je Nadan Vidošević, kojem se sudi za milijunski kriminal, bio njen dugogodišnji predsjednik. Uhićen je sredinom studenoga 2013. godine, a u središtu optužnice je bila afera Remorker. Vidoševića se tereti da je iz HGK izvukao najmanje 39 milijuna kuna.
Igor Premilovac je prvi progovorio kako je preko svoje češke tvrtke Remorker naplaćivao fiktivne račune i ''oprani'' novac vraćao u Hrvatsku, a marketinški stručnjak Davor Komerički je Vidoševića povezao s lancem izvlačenja novca iz HGK. Osim njih sporazumno su osuđeni i Vidoševićeva nekretninska savjetnica Vesna Rodić te Jasna Mrakovčić Grubić koja je priznala da je uz Vidoševića iz HGK izvlačila novac lažirajući kupnju umjetničkih slika.
Niz skandala HGK
Uz HGK se i u godinama nakon odlaska Vidoševića vezao niz skandala.
Primjerice onaj kada su imali konferenciju u gradu u kojem je igrala hrvatska reprezentacija.
>> Pogledajte ovu slučajnost, uhljebi iz HGK imaju skup u istom gradu gdje igra Hrvatska
Godine 2018. HGK je pod vodstvom Vidoševićevog nasljednika Luke Burilovića imao konferenciju baš u ruskom gradu u kojem je hrvatska nogometna reprezentacija igrala utakmicu na Svjetskom prvenstvu.
Firme nakon gašenja moraju 11 godina plaćati HGK-u da im čuva dokumentaciju
U javnosti je zazvonila i informacija da nakon što poduzetnik ugasi tvrtku, što će s obzirom na poslovno okruženje sve češće biti slučaj, poslovne knjige i dokumentaciju mora predati na čuvanje Hrvatskoj gospodarskoj komori, što je propisano člankom 127. Zakona o trgovačkim društvima.
>> Ako gasite tvrtku, morate 11 godina plaćati HGK da vam čuva dokumentaciju
Iako je i do sada, naravno, postojala obveza čuvanja određene dokumentacije nakon gašenja tvrtke, računovođe je iznenadilo da će to od sada raditi Hrvatska gospodarska komora. Čuvanje, barem za dokumentaciju u fizičkom obliku, nije besplatno, što poskupljuje zatvaranje tvrtke, a to ni do sada nije bio brz ni jeftin postupak.
Pravilnik propisuje da se za dokumentaciju koja se čuva trajno (obračuni plaća, godišnji financijski izvještaji) plaća 10 godina pohrane - što bi značilo 3000 kn za metar dužni. Za ostalu dokumentaciju propisano je čuvanje 11 godina, što bi značilo da poslovne knjige zadnje godine treba čuvati 11 godina, prethodnu godinu 10 godina itd.
Uzmemo li za primjer mikro firmu staru 5 godina koja u šestoj godini pokrene likvidaciju i da prosječno ima 4 registratora godišnje, tj. dva metra dužna, od čega je metar dokumentacije koja se čuva trajno, dolazimo do iznosa od 28.500 kuna.
Večera od 100.000 kuna u jednom od najluksuznijih restorana u Berlinu
Početkom prošle godine, kako je pisao Index, Hrvatska gospodarska komora organizirala je večeru u najluksuznijem i najelitnijem hotelu u Berinu - Adlonu. Večera je koštala gotovo 100.000 kuna, bez pića. Iz HGK su Indexu potvrdili da su večeru organizirali povodom nastupa Hrvatske kao zemlje partnera sajma Zeleni tjedan - Grüne Woche 2020. u Berlinu. Navode kako je u organizaciji nastupa Hrvatske u Njemačkoj sudjelovalo i Ministarstvo poljoprivrede, no HGK je sam snosio troškove večere koji su iznosili 13.230 eura, što je oko 100.000 kuna.
>> Uhljebi iz HGK spiskali 100.000 kuna na večeru u najelitnijem hotelu u Berlinu
O kakvom se hotelu radi govori činjenica da su tamo odsjedali britanska kraljica Elizabeta, Angelina Jolie, Brad Pitt, Lady Gaga te brojne druge svjetske zvijezde, a tamo je nastala i poznata snimka Michaela Jacksona koji je uzeo svog tada 8-mjesečnog sina Princea Michaela II i držao ga prebačenog preko balkona, kako bi ga vidjeli njegovi obožavatelji.
Eskalirao bunt protiv HGK
Ove godine bunt poduzetnika protiv HGK je eskalirao.
Sve je pokrenula udruga Glas poduzetnika u kojoj je članstvo, za razliku od HGK, dobrovoljno.
>> Osnivač jedne od naših najvećih IT firmi: Ovo se 15 godina nisam usudio reći o HGK-u
Jedan od zahtjeva koje je Glas poduzetnika iznio nedugo nakon osnivanja bilo je smanjenje golemog broja parafiskalnih nameta te, između ostalih, ukidanje obaveze plaćanja članarine beskorisnom HGK-u.
Odbijanje Zlatne kune
U javnosti je glasno odjeknuo i potez Lucijana Carića, poduzetnika i IT stručnjaka koji je odbio nominaciju za Zlatnu kunu, nagradu koju dodjeljuje upravo HGK.
>> Carić odbio Zlatnu kunu: Komora je produkt prošlosti, žive odijeljeni od gospodarstva
"Mislim da HGK treba imati dobrovoljno članstvo, a članarinu trebaju plaćati oni koji misle da od te institucije imaju koristi. Cijeli sistem baziran je na prisili i ljudi su često članovi komora koje ne odgovaraju temeljnim standardima koji bi u slučaju prisilne naplate trebali funkcionirati. To je demokratičnost, transparentnost, otvorenost poslovanja te skromnost i štedljivost", rekao je Carić dodajući da se razni predsjednici, direktori, drugi šefovi komora te njihovi savjetnici često voze u boljim automobilima nego neki od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika.
"Iz tog razloga ne bih prihvatio niti jedno državno priznanje ili odlikovanje. Ne želim nikakvu validaciju od ljudi s kojima se ne slažem i koje u biti duboko prezirem", poentirao je Carić.
"HGK je institucija za uhljebljivanje parapoduzetnika i ljubavnica"
Već se dugo u poduzetničkim i nekim drugim krugovima govori i o uhljebljivanju u HGK o čemu je prije mjesec dana progovorio šef Glasa poduzetnika Hrvoje Bujas.
"Što se tiče HGK, ta institucija je za uhljebljivanje parapoduzetnika, ljubavnica i ostalih. Kad su pitali Luku Burilovića, šefa HGK, kolika mu je plaća, nije htio odgovoriti", rekao je Bujas u Nedjeljom u 2. Iz HGK su ustvrdili da je Bujas uvrijedio sve njihove zaposlenice (?!) i najavili da će ga tužiti.
Treba li ukinuti cijelu HGK?
S obzirom na današnje događaje u i oko sabora te na to što i kako HGK radi sve ove godine, kao i da joj sve te godine poduzetnici plaćaju obveznu članarinu, pitamo vas - treba li ukinuti ne samo namet, nego i Hrvatsku gospodarsku komoru?
Recite svoje mišljenje u anketi.
Plaćamo više od 500 uhljebarina
Članarina u HGK je, podsjetimo, samo jedan od 500-tinjak parafiskalnih nameta kojima se maltretira poduzetike. Prije nekoliko godina Ministarstvo gospodarstva objavilo je Registar neporeznih davanja.
U njemu su podaci o naknadama koje su poduzetnici i građani obvezni plaćati. Sadrži naknade koje pružatelji profesionalnih usluga imaju obvezu plaćati strukovnim komorama - razne upisnine i članarine. Također, u registru se nalaze i upravne pristojbe. Posebno su popisani pojedinačni iznosi tarifa upravnih pristojbi.
Tada je utvrđeno da imamo 547 nameta koji stvaraju opterećenje od 9.3 milijarde kuna. U međuvremenu su neke i ukinute, poput Naknade za općekorisnu funkciju šuma koju su sve tvrtke plaćale prema visini prihoda.
U nastavku pogledajte popis.