UDRUGA poreznih obveznika Lipa objavila je priopćenje kojim su se nadovezali na sinoćnju saborsku raspravu o ukidanju obvezne članarine u parazitskoj Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Predstavili su analizu koju je za njihov Barometar konkurentnosti napravila znanstvenica Dagmar Radin. Rezultat analize je da obavezno članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ima ukupno gledano negativan utjecaj na konkurentnost Hrvatske, a u njoj se također ističe kako je sve izglednije da će se Komora morati reformirati.

Prvi argument

Radin u svojoj analizi kao prvi argument za ukidanje harača koji HGK prisilno naplaćuje poduzetnicima navodi kako obavezno članstvo u HGK negativno utječe na konkurentnost time što povećava regulacijsko opterećenje, mogućnost koruptivnog djelovanja, dovodi do većeg sukoba interesa u samoj funkciji i djelovanju komore te ukazuje na nesposobnost prilagodbe zakonodavnog okvira i pomanjkanje dugoročne vizije. Nadalje, obavezno članstvo povećava i administrativne uvjete poslovanja uključujući trošak poslovanja. 

Za autoricu analize prvi argument za ukidanje obveznog članstva odnosi se na obavezu plaćanja članstva budući da je Hrvatska među samo tri zemlje Europske unije koje su zadržale obavezu plaćanja članarine (druge dvije su Austrija i Njemačka), dok su sve druge postkomunističke zemlje potpuno prešle na dobrovoljno članstvo. 

Drugi argument

Drugi argument tiče se učinkovitosti rada HGK-a.

"Kako je jedan od glavnih ciljeva HGK-a promoviranje izvoza domaćih tvrtki kroz svoje djelovanje, njihov rad se može mjeriti kroz uspješnost povećanja izvoza. No kad se izvoz Hrvatske sagleda u kontekstu drugih postkomunističkih zemalja članica, Hrvatska ima ne samo općenito usporedno nisku vrijednost izvoza, nego je njen rast bitno sporiji od drugih zemalja", navodi Radin.

Treći argument

Treći argument koji iznosi vezan je za legitimitet HGK-a u predstavljanju interesa gospodarstvenika načinom na koji su oni ustrojeni tj. odabrani. Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori iz 1991. HGK je, naime, proglašen tijelom s javnim ovlastima te mu je tim zakonom zagarantirana održivost financiranja putem obavezne članarine. Kako je HGK nastao zakonskom odlukom, njegovo daljnje djelovanje i postojanje (i financiranje) isto tako može biti promijenjeno i povučeno, zaključuje autorica koja smatra da će se HGK morati temeljito reformirati.

"Sve je izglednije da će HGK biti primorana reformirati svoju organizaciju i djelovanje"

"Sve je izglednije da će HGK biti primorana reformirati svoju organizaciju i djelovanje te će promjena u strukturi poduzetništva u Hrvatskoj možda biti i jedan poticajni faktor. Naime, kroz napredak poslovanja i tehnologije, mnoge tvrtke a posebice one u IT industriji uspjele su svojim izvrsnim poslovanjem postati međunarodno konkurente i time dobili svoje mjesto za pregovaračkim stolom te zbog svog ekonomske težine, imaju mogućnost seljenja većine svog poslovanja izvan granica Republike Hrvatske. S obzirom na njihovu poslovnu fleksibilnost i konkurentnost, one su u mogućnosti djelovati da se zastarjeli institucionalni okvir koji ih ne zastupa uskoro i promjeni“, zaključila je Radin.