Ukidaju se dvojne cijene

Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL

Kune će zadnjim danom u godini nestati s polica jer Ministarstvo financija za sada nema namjeru produživati dvojno iskazivanje cijena. Tako će nakon 16 mjeseci prikazivanja cijena u eurima i kunama, građani od 1. siječnja morati sami preračunavati. 

To je ono što veliki broj ljudi još uvijek radi jer se nisu naviknuli na iznose u eurima, posebice na proizvode hrane i pića čije su cijene rasle zbog visoke stope inflacije. Izgleda kako nisu preračunavali samo velike iznose pri kupnji automobila ili stanova jer su oni već godinama uvriježeni u eurima. Za sve ostalo često uz eure provjeravaju iznos u kunama, kako bi zapravo bili svjesni prave vrijednosti proizvoda i usluga. 

Rast cijena utjecao na sporiju prilagodbu

Obveza dvojnog iskazivanja cijena primjenjuje se od rujna 2022. do 31. prosinca ove godine tijekom kojeg razdoblja cijene trebaju biti nedvosmisleno, lako uočljivo i čitko izražene u dvije valute. Kada se u rujnu prošle godine započelo s obveznim prikazivanjem dvojnih cijena, stopa inflacije iznosila je 12.8% i do kraja godine rasla na 13.5%. Službenim uvođenjem eura prvim danom 2023. godine bila je ponovno oko 12% i od tada se postepeno smanjuje. 

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača upravo je visoku stopu inflacije istaknula kao najveći problem zbog kojeg se potrošači još uvijek nisu mogli naviknuti na novu valutu. Naime, preračunavanje eura i usvajanje nove valute otežala je inflacija koja je utjecala na cijene proizvoda koje su konstantno rasle, odnosno mijenjale se. 

"Nakon skoro trideset godina dobili smo novu valutu. U vrijeme najveće stope inflacije vlada je odlučila uvesti euro. Potrošači se nisu stigli naviknuti na novu valutu upravo zbog toga što su cijene proizvoda stalno rasle. Nama se svakodnevno javljaju potrošači koji su i dalje zbunjeni, posebice starija populacija", kazala je predsjednica udruge Ana Knežević.

Dodaje kako postoji i strah kod potrošača da će prilikom prestanka iskazivanja dvojnih cijena doći do novih poskupljenja proizvoda. Opravdano ili neopravdano, smatra kako će ta mjera naštetiti potrošačima.   

Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL 

Iz Potrošača traže produženje mjere 

U listopadu su u sklopu projekta tajni kupac zabilježili daljnji rast cijena kao i prošlih mjeseci. Skuplje je pivo, svinjski but, pasta za zube od 75 ml, a kod deterdženta za suđe zabilježili su visok rast cijene za 1.85 eura, odnosno 14 kuna. Na policama ni jedan proizvod nije pojeftinio. 

Stoga su uputili zahtjev Ministarstvu financija za dvojno iskazivanje cijena i u 2024. godini. Uz iskazani strah potrošača, zahtjev su argumentirali i podacima kako niti jedna zemlja nije uvodila euro uz stalno divljanje cijena i visoku stopu inflacije. 

„Prema statističkim podacima hrana u Hrvatskoj u zadnje dvije godine poskupjela je 30% i, osim ograničenih cijena, sve druge stalno rastu. Ministarstvo se poziva na preporuke Europske komisije i iskustva zemalja koje su prije nas uvodile euro. Za njih je ovo razdoblje dovoljno. 

No prema preporuci se ne brani zemljama članicama da nastave dvojno iskazivanje cijena ako se ocijeni potrebnim. Kod nas potrošači nikada ne znaju kakva će ih cijena dočekati i nije ni čudno da se ne mogu naviknuti na euro”, smatra Knežević koja dodaje da Ministarstvo treba samo napraviti izmjene i dopune Zakona kako bi se zaštitilo potrošače. 

 

Ministarstvo: Prestanak dvojnog iskazivanja ne smije biti razlog za povećanje cijena 

Razmišlja li se o produženju roka dvojnog iskazivanja cijena, upitali smo vladu, Ministarstvo financija kao i Ministarstvo gospodarstva. Upit je proslijeđen na tri adrese jer se iz ministarstava nisu mogli dogovoriti u čijoj je nadležnosti dvojno iskazivanje cijena. Odnosno, kako su nam kazali, na upit su nam trebala odgovoriti oba ministarstva, no to su učinili samo iz Ministarstva financija. 

Kazali su kako je zakonom propisano dvojno iskazivanje do 31. prosinca 2023. godine te da prema preporuci Europske komisije nakon najviše godinu dana treba prestati dvojno iskazivanje kako bi se, kažu, građani naviknuli na novu službenu valutu.

„Slijedom navedenog, obvezu dvojnog iskazivanja trebalo bi promatrati isključivo kao prijelaznu mjeru s aspekta zaštitnog mehanizma za potrošače u procesu uvođenja eura. Uvažavajući preporuke Europske komisije te prakse drugih država članica koje su posljednje uvele euro, smatramo kako je razdoblje od ukupno 16 mjeseci dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti primjereno za upoznavanje s novom valutom te pritom napominjemo kako sam prestanak dvojnog iskazivanja cijena nikako ne smije biti niti jest opravdan razlog za povećanje cijena roba i usluga.”

Hoće li trgovci ostaviti dvojne cijene još neko vrijeme, ovisit će isključivo o njihovoj dobroj volji jer je stav Ministarstva u ovom slučaju vrlo jasan. Smatraju kako je 16 mjeseci dovoljno za prilagodbu na novu valutu te će pratiti europske preporuke. 

Pola stanovništva još uvijek preračunava eure u kune 

No izgleda kako su rast cijena i visoka inflacija doveli do sporijeg privikavanja na novu valutu jer polovica građana još uvijek preračunava eure u kune. Rezultati su to istraživanja zagrebačkog Filozofskog fakulteta i agencije za istraživanje tržišta kojom prate prilagodbu. 

"U najkraćim crtama, nismo se još naviknuli. Prilagodba teče sporije nego smo što smo mislili. U listopadu je polovica građana kazala kako još uvijek preračunavaju, što je nekih 10% manje nego na početku istraživanja u veljači. 

Znači, trend pokazuje da se građani polako navikavaju, ali čini se da će to biti relativno dugotrajan proces. Po meni, činjenica da građani i dalje preračunavaju u kune, pa čak ni da će to raditi još neko vrijeme, nije toliko problematična sama po sebi, ako nam to pomaže da se lakše snalazimo i radimo manje pogrešaka u trošenju novca", smatra psiholog sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Nikola Erceg. 

Foto: Duško Jaramz/PIXSELL 

"Vrijedi li pivo u kafiću 3 eura, nemamo pojma, dok ne preračunamo da je to 25 kuna"

Smatra kako veliki broj građana i dalje preračunava u kune upravo zbog visoke stope inflacije koja je utjecala na rast cijena proizvoda i usluga. No napominje kako se ne smije zaboraviti ni na psihološki aspekt. 

"Kune su nam bile valuta jako dugo vremena i jednostavno, kad je nešto izraženo u kunama, mi odmah, instinktivno znamo vrijedi li to toliko ili ne. U eurima jednostavno nemamo taj osjećaj. Vrijedi li neko pivo u kafiću 3 eura i 35 centi, nemamo pojma, dok ne preračunamo da je to oko 25 kuna. Onda otprilike imamo osjećaj o tome isplati li se to pivo toliko platiti. 

Dakle, preračunavanje u kune je, pretpostavljam, neka vrsta osiguranja da ne donesemo neku krivu financijsku odluku. U tom smislu, dodatna nezgoda je i da su cijene u eurima niže u apsolutnom smislu od onih u kunama i nama 2 eura automatski zvuče povoljnije od 15 kuna. 

To se zove iluzijom novca i generalno opisuje fenomen da smo osjetljiviji na nominalnu vrijednost novca, na broj koji vidimo, nego na stvarnu realnu vrijednost, odnosno koliko možemo kupiti novcem", objašnjava nam psiholog Erceg. 

"Građani nemaju prostora za financijske pogreške"

Kaže kako bi produživanje roka za dvojno iskazivanje cijena svakako pomoglo jer građani još uvijek nemaju razvijen osjećaj za eure.

"U tom smislu dvojno iskazivanje cijena bi pomoglo jer bi olakšalo taj proces, a samim time vjerojatno i pomoglo da građani donose racionalnije odluke o raspolaganju novcem, odnosno da se ne 'zalete' u trošenju zbog toga što imaju osjećaj da su cijene u eurima niže i povoljnije. 

S druge strane, treba reći i to da bi se građani vjerojatno nešto brže naviknuli i prošli kroz proces prilagodbe kad bi se dvojno iskazivanje cijena ukinulo jer bi nas to natjeralo da se sami 'snalazimo'.

Međutim, kao što sam prije rekao, po meni je bitnije da se građani u procesu prilagodbe što manje 'opeku', odnosno da se osiguraju uvjeti koji će minimizirati pogreške u raspolaganju novcem zbog eura", kaže Erceg.

Prema zadnjim podacima polovica građana ima plaću manju od 1000 eura, a psiholog Erceg ne vidi prostora za financijske pogreške građana i 'učenje' na svojoj koži. Vjeruje kako bi bilo bolje zadržati dvojno iskazivanje cijena pa čak i nauštrb malo dužeg procesa prilagodbe jer bi to pomoglo ljudima da racionalnije i bolje upravljaju svojim novcem.  

Pročitajte više