Ministar pravosuđa Damir Habijan danas je, predstavljajući Nacrt prijedloga zakona o registru birača, najavio da će birači s isteklom osobnom iskaznicom moći glasati bez plave potvrde te da bi se izmjenama Zakona ukinula dosadašnja razlika između popisa i registra birača.
Habijan je na konferenciji za novinare najavio ukidanje plave potvrde, dokumenta koji su birači s isteklom osobnom iskaznicom morali pribaviti na izborni dan kako bi mogli glasati, čime će se "pojednostavniti ostvarivanje biračkog prava". Kako je podsjetio, građani bez važeće osobne iskaznice dosad su morali najprije otići u nadležno upravno tijelo, ondje ishoditi plavu potvrdu, a zatim se vratiti na biračko mjesto.
"To je zahtijevalo dodatno vrijeme, predstavljalo dodatni trošak i stvaralo dodatnu administraciju", rekao je. Na parlamentarnim izborima 2024. tako su izdane 7642 plave potvrde, za što je, prema podacima Ministarstva, bilo potrebno gotovo 900 sati rada službenika u jednom danu.
Ukida se razlika između registra birača i popisa birača
Izmjenama se ukida i dosadašnja razlika između registra birača i popisa birača. Registar je trajna službena evidencija svih birača, dok se popis birača izrađivao za pojedine izbore i zaključivao prije glasanja. Prema novom rješenju vodit će se jedinstveni registar, koji će se prije izbora i dalje zaključavati kako bi se točno utvrdio broj birača na svakom području.
Ukidanje plave potvrde ne znači da će birači moći glasati na bilo kojem biračkom mjestu bez prethodne prijave. Oni koji žele glasati izvan mjesta prebivališta i dalje će se morati prethodno registrirati, a aktivna registracija ostaje i za hrvatske državljane bez prebivališta u Hrvatskoj.
Predstavljen je i prijedlog jedinstvenog etičkog kodeksa za službenike i namještenike u lokalnoj i područnoj samoupravi. Njime bi se uredili odnos prema građanima, međusobna komunikacija, javni nastupi, sukob interesa, primanje darova i zaštita ugleda službe.
Kodeksom bi se uredili i podnošenje te razmatranje pritužbi
"Želimo uspostaviti jedinstvena etička načela i pravila ponašanja", rekla je ravnateljica Uprave za ljudska prava, nacionalne manjine i etiku Danijela Gaube, dodajući da su u izradu kodeksa bili uključeni predstavnici gradova, županija i sindikata.
Kodeksom bi se uredili i podnošenje te razmatranje pritužbi. Povjerenici za etiku vodili bi prvostupanjski postupak, a o prigovorima bi odlučivala županijska etička povjerenstva. Predstavljena su i dva pravilnika koja uređuju suradnju Hrvatske s Europskom pravosudnom mrežom i Eurojustom.
Pravilnikom o kontaktnim točkama za Europsku pravosudnu mrežu u kaznenim stvarima odredit će se broj kontaktnih osoba u Ministarstvu, nadležnim sudovima i državnim odvjetništvima, njihova mjesna nadležnost te način određivanja nacionalnog dopisnika i dopisnika za tehnička pitanja.
Progovorio je i o Pavleku
Drugim pravilnikom, onim o upućivanju nacionalnog člana Republike Hrvatske u Eurojust, uredit će se imenovanje njegova zamjenika i pomoćnika te članova nacionalnog sustava za koordinaciju, kao i njihova prava, obveze i suradnja.
Govoreći o postupku izručenja bivšeg čelnika Hrvatskog skijaškog saveza Vedrana Pavleka, uhićenog u Kazahstanu nakon raspisivanja Interpolove tjeralice zbog sumnje na izvlačenje gotovo 30 milijuna eura iz Saveza, Habijan je rekao da je Ministarstvo dostavilo traženu dokumentaciju.
Čeka se, kaže, odluka tamošnjih vlasti. "Ne postoje propisani rokovi u kojima oni moraju odgovoriti", rekao je Habijan. Dodao je da će javnost biti obaviještena "čim bude konkretne odluke ili informacije".