Dok se ukrajinski vojnici bore na bojišnici, vlada u Kijevu vodi jednako presudnu, ali nevidljivu bitku za ekonomski opstanak zemlje. Održavanje stabilnosti gospodarstva nakon četiri godine rata nije samo pitanje sadašnjosti, već i ključni zalog za budućnost za koju se Ukrajina bori, piše BBC.
Ukrajinski ministar financija Sergij Marčenko ističe kako cilj nije puko preživljavanje. "Ne želimo biti tek siromašni susjed Europskoj uniji", izjavio je, naglasivši kako je članstvo u EU glavni prioritet Kijeva. "Želimo Europi ponuditi nešto što joj nedostaje", objasnio je, misleći pritom na vojnu stručnost koju je zemlja stekla od početka ruske invazije u veljači 2022. Marčenko dodaje kako bi "vrlo bolno" iskustvo njegove zemlje moglo pomoći ostatku kontinenta u obrani.
Financijska potpora iz inozemstva ključna je za opstanak. Novi zajam od 90 milijardi eura koji je odobrio Europski parlament trebao bi pomoći u pokrivanju proračunskog manjka u sljedeće dvije godine, a prva isplata očekuje se u travnju. Taj je iznos najveći dio međunarodnog paketa pomoći vrijednog 136.5 milijardi dolara, bez kojeg, kaže Marčenko, njegova zemlja ne može preživjeti.
Ipak, vlada se sve više oslanja i na domaće izvore. "Snažna vojska ovisi o snažnom gospodarstvu, jer sve resurse koje mobiliziramo interno usmjeravamo u obranu naše nacije", rekao je Marčenko. "Zahvalni smo na pomoći drugih država, ali definitivno ukrajinski porezni obveznici pružaju najveću pomoć našoj vojsci." U prosincu 2024. godine prvi put od početka rata povećani su porezi, uključujući one na osobni dohodak, mala poduzeća i financijske institucije. Zbog toga se očekuje da će domaći izvori ove godine u državnu blagajnu donijeti 67.5 milijardi dolara, što je 15 posto više nego lani.
Međutim, proračun za 2026. predviđa potrošnju od oko 112 milijardi dolara, od čega čak 60 posto odlazi na vojsku. To ostavlja manjak od oko 45 milijardi dolara. Kako bi se ta rupa popunila, vlada do kraja mjeseca pokušava kroz parlament progurati nova sporna povećanja poreza. Ti su potezi i dio uvjeta za nedavno odobreni zajam Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od 8.1 milijardu dolara. Šef misije MMF-a za Ukrajinu, Gavin Grey, poručio je da, s obzirom na to da će potrebe za potrošnjom "ostati vrlo visoke", Ukrajina će se morati snažnije boriti protiv utaje poreza i mobilizirati domaće prihode.
Potpora MMF-a ključna je za otključavanje europskog novca, pogotovo nakon što je američka financijska pomoć presušila. Ipak, isplatu europskog zajma trenutno blokira mađarski premijer Viktor Orban zbog spora oko isporuke ruske nafte. Dok Kijev tvrdi da su popravci naftovoda usporeni zbog ruskih napada u kojima stradavaju radnici, Budimpešta optužuje Ukrajinu za "naftnu blokadu".
Nakon četiri godine sukoba, ukrajinska vlada ovisi o stranoj pomoći za financiranje svih troškova koji nisu vojni - od mirovina do zdravstva i obrazovanja. Istovremeno, inflacija, iako je pala s ratnog vrhunca od 26.6 posto na sadašnjih 7.4 posto, i dalje predstavlja problem za građane i poduzeća.
Na snijegom prekrivenim ulicama Kijeva 65-godišnja Tetiana objašnjava s kakvim se izazovima suočava. "Umirovljenica sam i moram raditi jer je mirovina mala i nedostatna. Cijene hrane i režija su porasle." Slične probleme ima i 19-godišnji Mikita, koji radi u kuhinji restorana. "Plaće nisu baš visoke, a i nedostaje ljudi. Tim je malen jer je teško pronaći radnike." Dodaje i da se bore s čestim nestancima struje. "Tada kuhinja ne radi, moramo se snalaziti s generatorom."
Upravo je energetska kriza, prema riječima ministra Marčenka, najveći izazov za gospodarstvo. "Nemamo dovoljno električne energije", kaže on, objašnjavajući da tvrtke zbog toga ne mogu biti produktivne i moraju podizati cijene kako bi pokrile troškove rada na generatorima. Zbog teške situacije u energetskom sektoru, ukrajinska središnja banka smanjila je prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu na 1.8 posto.
Procjena troškova obnove i oporavka, koju su zajednički izradili ukrajinska vlada, EU, Svjetska banka i UN, iznosi vrtoglavih 588 milijardi dolara. To je gotovo dva i pol puta više od vrijednosti cjelokupnog ukrajinskog gospodarstva. Ipak, Genadij Čižikov, predsjednik Ukrajinske gospodarske i industrijske komore, optimističan je. "Unatoč ratu, vidimo da su strane tvrtke zainteresirane i počinju ulagati u Ukrajinu. Vjeruju u pobjedu i vjeruju u dobro poslovanje ovdje", kaže on.
Međutim, stalni izazov je nedostatak kvalificiranih radnika, s obzirom na to da su se milijuni ljudi pridružili vojsci ili napustili zemlju. Procjenjuje se da će za obnovu nedostajati čak 8.7 milijuna radnika.
Veliku podršku pruža Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je od početka rata u Ukrajini uložila više od 10 milijardi dolara. Njezina predsjednica Odile Renaud-Basso smatra da je izazov "ogroman, ali rješiv". Ipak, upozorava: "Vjerodostojno mirovno rješenje bit će ključno kako bi ulagači bili sigurni da ne postoji rizik od ponovnog izbijanja rata." Dok se kraj rata ne nazire, EBRD je, kaže, spreman podržavati Ukrajinu "koliko god bude potrebno".
Ministar Marčenko priznaje da su potrebe goleme. "Trebamo potporu, vojnu i proračunsku." Ipak, zaključuje da izazovi ratne ekonomije potiču promjene koje bi mogle dovesti do "boljeg gospodarstva za budućnost". "Ukrajinski narod, naša vlada i gospodarstvo su otporni i odlučni boriti se u ovom ratu, jer mi se branimo i nastavit ćemo se braniti."