BRITANSKI princ Philip, suprug kraljice Elizabete II., umro je u dobi od 99 godina, objavila je Buckinghamska palača.
Palača u priopćenju piše kako je princ, vojvoda od Edinburgha, umro danas ujutro u dvorcu Windsoru.
"S dubokim žaljenjem Njezino Veličanstvo Kraljica objavljuje smrt njezinog voljenog supruga, Njegove Kraljevske Visosti princa Philipa, vojvode od Edinburgha", priopćeno je.
"Kraljevska obitelj se pridružuje ljudima u svijetu koji tuguju zbog njegovog odlaska."
Ljudi se okupljaju ispred Buckinghamske palače.
Podsjetimo, princ Philip je 16. ožujka izašao iz londonske bolnice u kojoj se oporavljao nakon operacije srca.
Philip je prvi put primljen u bolnicu Kralj Edward VII. u Londonu 16. veljače zbog, kako su izvijestili iz palače, liječenja infekcije.
Potom je premješten u drugu londonsku bolnicu, St Bartholomew's, gdje su liječnici obavili potrebne pretrage i ostavili ga na promatranju zbog problema sa srcem.
Dana 5. ožujka princ je ponovno prevezen u bolnicu Kralj Edward VII., odakle je sredinom ožujka pušten.
Tko je bio princ Philip?
Princ Philip rođen je 10. lipnja 1921. na otoku Krfu. Bio je najmlađi sin grčkog princa Andrije i princeze Alise od Battenberga. Njegova obitelj je pobjegla iz Grčke kada mu je otac optužen za izdaju nakon poraza Grka od Turske. Philipova obitelj otišla je u Francusku, gdje su se nastanili u pariškom predgrađu Saint-Cloud.
1939. godine pridružio se Kraljevskoj mornarici te je već u 21. godini postao brodski natporučnik. Služio je u mornarici tijekom Drugog Svjetskog rata, a 1952. je unaprijeđen u zapovjednika. Nakon što je Elizabeta postala kraljica, završio je karijeru u mornarici.
Oženio se princezom Elizabetom 1947. godine, pet godina prije nego što je postala kraljica. Tada se odrekao svoje grčke titule, postao britanski državljanin i uzeo prezime Mountbatten. Par ima četvero djece, osmero unučadi i desetero praunučadi.
U svibnju 2017. godine je objavio kako odstupa sa svojih kraljevskih dužnosti zbog sve lošijeg zdravstvenog stanja.
Od tada je većinom boravio u Sandringhamu, imanju u Norfolku, no tijekom lockdowna prošle godine vratio se u dvorac Windsor kako bi bio s kraljicom. U studenom prošle godine proslavili su 73. godišnjicu braka.
Što će se događati nakon njegove smrti?
Kao i za slučaj smrti kraljice Elizabete, postoji plan događaja nakon smrti princa Philipa.
Poznat je pod imenom Operation Forth Bridge, a u njemu se detaljno iznosi redoslijed događaja.
Forth Bridge ime je mosta koji povezuje Edinburgh s Perthom. Otvoren je 1964.
Velika Britanija će odmah ući u razdoblje nacionalne žalosti kada će se, između ostalog, sve zastave spustiti na pola koplja, a voditelji na televiziji morat će nositi crno. Zastupnici u parlamentu nosit će crne trake na rukavima.
Želio je jednostavan pogreb
Kraljičino službeno razdoblje žalosti trajat će vjerojatno osam dana, a za to vrijeme će svi državni poslovi biti zaustavljeni.
Postoji mogućnost da se to razdoblje produži na 30 dana, a nakon toga se očekuje da se kraljica vrati svojim regularnim dužnostima. Kruže informacije da princ Philip nije htio velik pogreb, već jednostavan.
Pogreb će se vjerojatno održati u kapeli St. George u dvorcu Windsor. Bit će pokopan u vrtovima Frogmore, a javnosti neće biti dopušteno vidjeti tijelo.
Princ Charles prvi je u redu za prijestolje, a slijedi ga princ William, a potom i njegovo troje djece, George, Charlotte i Louis.
Boris Johnson: Nadahnuo je živote bezbroj mladih ljudi
Britanski premijer Boris Johnson rekao je da je "princ Philip nadahnuo živote bezbroj mladih ljudi".
"Pomogao je pri usmjeravanju kraljevske obitelji i monarhije prema instituciji koja je od velike važnosti za sreću i uravnoteženost našeg nacionalnog života. Princ Philip zaradio je naklonost generacija u Ujedinjenom Kraljevstvu, diljem Commonwealtha i širom svijeta", rekao je Johnson i dodao kako je vijest o vojvodinoj smrti primio "s velikom tugom".
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.
Uskoro opširnije